Diktat EU: više zelene energije
Dogovor Evropskog parlamenta i članica Evropske unije da se do 2030. godine 32 odsto energije proizvodi iz obnovljivih izvora, više nego što je inicijalno predlagano, ali manje nego što su tražili poslanici i pojedine zemlje, obavezuje i Srbiju da povećava učešće zelene energije u ukupnom energetskom miksu.
Ovo tim pre ako se zna da svako malo s iste adrese stižu apeli o gašenju termoelektrana na ugalj, jer bi u suprotnom mogle da budu uvedene takse na ugljen-dioksid. Interesovanje za Srbiju po pitanju gradnje postrojenja, koja proizvode čistu energiju, nije zanemarljivo. Pogotovo što za razliku od drugih evropskih zemalja Srbija i dalje daje podsticaje za proizvodnju čiste energije kroz fidin tarife.
Među kompanijama koje su se uključile u proizvodnju čiste energije je „Elektroprivreda Srbije”, čiji će vetropark u Kostolcu početi da se gradi u trećem kvartalu ove godine, kada se očekuje da na mreži bude gotovo 150 megavata iz energije vetra i da će EMS energiju primiti u sistem i obezbediti njenu punu stabilnost. U Srbiji već ima više od 350 megavata nove energije iz vetra i to kroz projekte „Čibuk i Alibunar”, „Malibunar”…
Naftna industrija Srbije je još pre pet godina razvila program kogeneracije – dobijanje električne i toplotne energije iz gasa. Na naftnim i gasnim poljima u Srbiji otvoreno je 14 malih elektrana, a u ceo program uloženo je oko 20 miliona evra. Tu su i dva kapitalna projekta NIS-a povezana sa ekološkim načinom dobijanja električne energije TE-TO „Pančevo” i vetropark „Plandište”. Puštanje u rad TE-TO „Pančevo”, objekta ukupne instalisane snage oko 200 megavata, planirano je 2020. godine, a reč je o elektrani koja će omogućiti dobijanje toplotne energije za rafineriju u Pančevu, dok će električna energija biti ponuđena na slobodnom tržištu. Drugi značajan projekat je realizacija izgradnje vetroparka „Plandište” vredan oko 140 miliona evra. Ukupna planirana instalisana snaga vetroparka veća je od 100 megavata, a završetak projekta takođe je planiran za 2020. godinu. Nakon tog perioda NIS i partneri raspolagaće postrojenjima za proizvodnju električne energije kapaciteta većeg od 300 MW, a ujedno će doprineti zaštiti životne sredine u Srbiji.
Iako nije toliko zastupljena biomasa ima najveći potencijal u Srbiji, udeo od čak 61 odsto u obnovljivim izvorima energije. Resursi su procenjeni na čak 3,405 miliona tona naftnog ekvivalenta, poljoprivredne biomase ima oko 1,67 miliona tona naftnog ekvivalenta, ali stepen njene iskorišćenosti nije veći od dva odsto.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


