Sreda, 15.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
ISTOČNA STRANA

Porošenko suočen s opozivom

Porošenko suočen s opozivom
Смену шефа државе најгласније тражи председничка кандидаткиња Јулија Тимошенко (Фото EPA/Sergey Dolzhenko)

Šefu ukrajinske države Petru Porošenku ne piše se dobro jedva mesec dana pred predsedničke izbore zakazane za 31. mart. Porošenkov politički ugled počeo je da se urušava praktično istog časa kada je pre pet godina stupio na sadašnju dužnost. Kumovale su tome mnoge afere, dramatičan pad životnog standarda običnih Ukrajinaca, rasulo u armiji… ali i povratak Krima pod državni suverenitet Rusije i pobuna u Donbasu.

Uprkos svemu, predsednik je uspevao da se održi na svom mestu i da kako-tako upravlja uništenom zemljom, umnogome zahvaljujući i razjedinjenosti i bledilu opozicije, sumnjivoj podršci crkve, kao i onoj iz inostranstva. Na sve to navalila se korupcija, tipična za države u tranziciji. Po ukrajinskim medijima danas se više raspravlja o mogućem impičmentu Porošenka – opozivu s mesta predsednika, nego o njegovoj eventualnoj pobedi 31. marta.

Ispostavilo se da su se pojedinci iz najužeg kruga predsednikovih saradnika upleli u sumnjive poslove. Reč je o ilegalnom uvozu i preprodaji elemenata ruskog naoružanja vrednog čak 9,26 miliona američkih dolara. Ako se zna da su ukrajinsko-ruski odnosi trenutno sve samo ne dobri, taj skandal neće učvrstiti poverenje običnih građana, glasača, prema vrhu države.

Ono što bi Porošenku moglo da ugasi svaku nadu u martovski izborni uspeh je podatak da iza pomenutog „sumnjivog posla” stoji sin zamenika sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Olega Glatkovskog, kojeg u ovdašnjoj javnosti opisuju kao Porošenkovog poslovnog partnera i – bliskog druga.

Pozivi na impičment čuju se sve češće i glasnije, a najagilnija je nekadašnja „narandžasta princeza” Julija Timošenko, aktuelni predsednički kandidat. Naslovi u štampi poput „Ljudi koji su na vlast došli preko krvi sada se preko iste krvi bogate” govore o tome kakvo se javno mnjenje formira uoči izbora. I to uz neizbežna pitanja: ko je sve upleten u ovu aferu, ko je o njoj znao ali je ćutao, kao i da li je ukrajinska „odvojenost” od Rusije samo prazna priča namenjena ušima zapadnih sponzora.

„Državni tužilac je svakako na strani predsednika, a u Vrhovnoj radi (parlamentu) nedostaje i glasova i vremena za usvajanje akta o impičmentu”, tvrdi politikolog Ruslan Bortnik.

Kako on podseća, projekat zakona o impičmentu stigao je u najviše predstavničko telo u zemlji još 2014. ali nikada nije usvojen zahvaljujući opstrukciji predsednikove administracije.

Svojim dosadašnjim delovanjem Timošenkova, liderka partije Batkivšina, i sama optužena, i to za potkupljivanje birača, jasno je pokazala da iskustvo koje je stekla tokom „narandžaste revolucije” (2004–2005) nema nameru uludo da troši. Prema poslednjim merenjima, njen rejting nešto je niži od Porošenkovog, ali imajući u vidu činjenicu da ni on ni ona na kladionicama ne stoje blistavo, jasno je da je u takvim uslovima potezanje za aferama konkurenta jedan od legitimnih i očekivanih poteza.

U nastojanjima da sebe kao kandidata što bolje pozicionira na izbornoj listi, Timošenkova mora ličnost šefa države što više da odvoji od ličnosti Porošenka sa svim njegovim manama. Kako objašnjavaju poznavaoci, uporni pozivi na impičment i nemaju za cilj da se takav postupak sprovede u potpunosti koliko da se konkurentu umanji rejting.

Valja imati na umu i činjenicu da sve optužbe na račun Porošenka još nisu predstavljene javnosti, kao ni imena ljudi koji su upleteni u skandal s preprodajom ruskog oružja. Već i to što su informacije pažljivo dozirane pre puštanja u javnost u jasno određenim vremenskim razmacima ukazuje na to da bi u konačnici trebalo da daju pravi efekat upravo 31. marta.

Komentari9
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

srba
Zasto napadate gospodina koji je spasao Ukrajinsko zlato i kompletno ga izvezao ali je sad problem jer ne zna kako da ga vrati? Zna li Srbija gde je njeno?
Бранко Срб Козаковић
Ево већ 4-5 година, као по задатку, појави се група ангажованих бот-коментара, по правилу "поучних", који подмећу росијски наратив о томе како је Украјина историјски и културни део Росије, подскуп,.. и слично. Али, ето, тамо је на снази сепаратизам мада се Украјинци нису снашли у својој независној улози и даље причају својим "матерњим" језиком (росијским), и слично.. Наравно, да би тај наступ био поптун и "убедљив" свој став износи један "аутентични" Росијанин (као што се пре неки дан један "аутентични" проросијски Украјинац умрсио и саплео у свом глумачком покушају). До бесвести се понављају формуле, кратке лекције, које имају за циљ "поучавање необавештених". Каква отужна парада непоштења, лажи, пристрасности, ексхибиције,..
Рус Михаил
Јадни украјински народ. Кад ће схватити где су га увукли домаћи издајници и да без Русије Украјина нема перспективе? Да не буде касно!
Снежана Дубровка
Па......боjим се да касно jе......
Коста П. Војновић
Идеја одвојености Украјинаца од осталих Руса, раније или касније мора завршити на депонији историјских заблуда. Подкрај 19. века идеје "Калинке", пољског католичког попа и историчара често се наметала и гротескно, а ипак неуспешно. Креатори "украјинског језика," на основу домаћих јужноруских дијалеката (њихове двовековне муке су детаљно документоване у разним чланцима и јавним расправама) нису успели да направе неруску синтаксу, а речник им је тако далеко од живота да 2008. године 5/6 грађана Украјине, испитаних од стране познате социолош. службе Галуп (Gallup), бирају да попуне обрасце на матерњем руском језику. Стога, суштина украјинског питања у ствари није национална, него сепартистичка*- просто средњевековна, када се поједина властела одвјала од обласног господара - при том немислећи на дугорочну штету већ на кратку, личну, егоистичку корист !
Milo Minderbinder
Dakle Julija ce pobedi.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.