Sreda, 22.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Razmena kipova s Makedoncima uznemirila Grke

Razmena kipova s Makedoncima uznemirila Grke
Бициклистичка трка пролази поред скулптуре „Тркача” (Фото: EPA/Pаris Papaioannou)

Od našeg dopisnika
Atina – „Na sreću, jedna sumanuta ideja je na vreme otkrivena”, komentarišu grčki mediji, zapanjeni idejom koju je iznela ministarka kulture Mirsini Zorba da Atina i Skoplje razmene skulpture.

Preciznije, njena zamisao je da skulptura „Dromeasa” (Trkača) ispred hotela „Hilton” u centru Atine ode u susednu državu, a da „Aleksandar Makedonski” s glavnog trga u Skoplju bude prebačen u grčku prestonicu. Navodno, do tog predloga je došlo u skladu sa Prespanskim sporazumom kojim je regulisan višegodišnji spor Atine i Skoplja i kojim su obuhvaćeni i neki „kulturni poduhvati”. Međutim, kako navode grčki mediji, u tekstu sporazuma nema govora o ovakvim idejama, posebno ne o mogućnosti da skulptura Aleksandra Velikog, koja je, kao i istoimeni nazivi za aerodrom i nacionalni put u Severnoj Makedoniji, iritirala Grčku.

Izgleda da je ministarka sama ili podstaknuta predlogom iz vlade pokrenula ideju o razmeni spomenika između dve države, što je momentalno izazvalo burno negodovanje javnosti i političkih partija, pa je stiglo i do parlamenta... Sve je počelo da liči na farsu kada je ministarka, iznenađena talasom negativnih reakcija, počela da tvrdi kako nikada ništa slično nije zvanično predložila, te da je neistina da je s tim u vezi kontaktirala autora „Dromeasa” Kostasa Varocosa. Međutim, vajar svetskog glasa potvrđuje da je razgovora bilo i kaže da je „ministarki jasno rekao šta je imao”. Sramno je i nemoralno što, ocenjuje Varocos, „ministarka kojoj sam jasno rekao da nikada neću dati dozvolu za razmenu skulptura sada negira da smo se sreli i pritom me pravi ludim”.

„Pozvala me je uoči vikenda u ministarstvo, izložila ideju o razmeni moje skulpture za ’Aleksandra Makedonskog’, skrenula pažnju na to da ideju podržavaju i drugi u vladi i ostavila me zabezeknutog. Podsetio sam je na to da ’Dromeas’ ima svoju istoriju, da ga Grci vole i da ne može nikom da ga daje kao poklon”, kaže skulptor u intervjuu za TV Skaj.

„Rekao sam ministarki da sam skulpturu pravio prema prostoru u kome se nalazi, da smatram da je, možda, politički izvodljivo da se rodi jedna takva ideja o preseljenju ili razmeni skulptura, ali da je sa stanovišta umetnosti – to kriminal”, rekao je skulptor. „Uveravam Atinjane da će ’Dromeas’ ostati tamo gde je uvek bio, jer ga okužuju simpatije građana i turista i zato što je to delo na koje imam sva prava i nikada ih neću predati nekom drugom. Skulptura pripada gradu Atini i njenim stanovnicima.”

„Dromeas” je preko puta hotela „Hilton”, na raskrsnici dve prometne centralne gradske ulice, postavljen 1994. godine. Reč je o prvoj skulpturi savremene Grčke napravljenoj od stakla i čelika, koja je od momenta stvaranja podelila tadašnje javno mnjenje, ali je u međuvremenu postala simbol grada.

Nekoliko godina nakon što je postavljena, pojavili su se problemi s njenom statikom, a uporedo je počela i izgradnja metroa, što je dovelo do odluke da se „Dromeas” ukloni sa te lokacije. Ponovo su izrađeni proračuni i u maju 1994. postavljena je na današnju lokaciju, u centru Atine, preko puta hotela i Nacionalne galerije.

Makedonska strana negira bilo kakve poteze i kontakte oko razmene spomenika, o čemu, kako kažu, u Skoplju nije bilo razgovora. Iako nema potvrde koliko je i da li je čitava vlada Aleksisa Ciprasa eventualno umešana u ovaj slučaj, činjenica je da se sve dešava pred dolazak makedonskog šefa diplomatije Nikole Dmitrova u Atinu, krajem nedelje. Takođe, i uoči zvanične posete premijera Ciprasa Severnoj Makedoniji krajem meseca, prvoj posle potpisivanja Prespanskog sporazuma.

Komentari5
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Matija Soskic
Aleksandru Makedonskom nije mesto u Skoplju jer on nije njihov predak. On je ziveo cetiri veka pre dolaska Slovena na Balkan.
Мирко
Грци су данас чувари свега тога што су њихови преци ту такође чували и градили - додавали - одузимали, како је већ морало. Данашњи Грци нису антички Грци - еволуција се десила - сви су се временом мењали. Ништа није вечно, али Грчка држава је далеко од Мега Грчке те сваки покушај узурпације територија које прилично тачно припадају идеји Мега Грчке сматрају се непријатељским. Проблематична је западна анадолска обала данашње Турске и наравно Источна Тракија - Коснтантинопољ. Грчка је најразбацанија својим територијама, најразуђенија острвима. Тек Норвешка, Канада, Индонезија да се упореди. Одавно су нека острвца на продају због економске кризе и јавног дуга. Али данашња Северна Македонија има јасне и јавне претензије на проширење до хипотетичке Македоније старог доба на историјски потврђено заузеће Атине од Филипа Македонског. То је основа спора. Ко гарантује да нашим "југословенским" Македонцима не дуне да ратују једног дана да то и остваре? А и "мега" Албаниа има свој митски сан...
Starosedeoci
ti Grci su gori mitomani od svih na ovom Balkanu. Grci nemaju veze sa starosedeocima, dosli su najverovatnije sa arapskog poluostrva, kao sto nemaju ni siptari, koji su dovedeni kao krdno sa Kavkaza. Zna se ko su ovde starosedeoci, bez obzira sto lazu dan i noc svabe.
Ташко Васиљев
Најстарији трагови грчког писма (наравно и језика) пронађених до сада на Балкану потичу од IX-X века пре наше ере. Ћирилично писмо (преузето од грчког унцијала) и глагољица су се појавили тек у X веку после рађања Христа. То је размак од скоро два миленијума, а намена писма је била да покрсти Словене не да их описмени. Нити су Ћирило и Методије били Словени, још мање Бугари или Македонци, већ по свему судећи покршћени Јевреји у служби Бизанта. Нити су, када је настало писмо, сва словенска племена преко ноћи постали писмени. Узгред, македонска је ћирилица уведена и уобличена тек 1944. године.
Иван Грозни
Грци имају скоро 3000 година писане историје. О томе шта су дали цивилизацији не вреди расправљати. Шта на крају значе ти митови о староседеоцима? Зашто се тиме не баве у Луксембургу или Данској?

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.