Utorak, 14.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Sudar Rusije i Irana u sirijskoj krizi

Nakon koškanja između ruskih trupa i šiitskih milicija, SAD i Izrael se spremaju da Kremlju ponude ustupke oko sankcija i priznanja Asada u zamenu za pomoć u ograničavanju iranskog uticaja
Sudar Rusije i Irana u sirijskoj krizi
Руски носач авиона „Кузњецов” у луци Тартус (Фото: EPA/SANA)

Niz čarki između ruskih snaga i proiranskih milicija u nekoliko strateški važnih sirijskih oblasti pokrenule su nagađanja da Kremlj želi da iskoristi trenutnu slabost režima u Teheranu, koji zbog američkih sankcija navodno ostaje bez dovoljno novca za finansiranje operacija u inostranstvu, kako bi nauštrb njega učvrstio svoje pozicije u Siriji. Da je tako nešto moguće, naročito uz podsticaj, izgleda da su poverovali i u Beloj kući. Poslednja saznanja lista „Ashark el Avsat” i Rojtersa govore da se priprema sastanak na kojem će SAD i Izraela predložiti Rusiji da im, uz nadoknadu, pomogne u ograničavanju iranskog uticaja u Siriji, u perspektivi i u Iraku, Libanu i Jemenu.

O tome bi ovog meseca u Jerusalimu trebalo da razgovaraju Nikolaj Patrušev, Džon Bolton i Meir Ben Šabat, ruski, američki i izraelski savetnici za bezbednost. Ako bi pristala na ponudu, Moskvi bi bilo uzvraćeno ukidanjem nekih ekonomskih sankcija koje su joj zavedene, kao i američkim i izraelskim postupnim priznanjem režima Bašara el Asada.

Delimično međunarodno legitimisanje njegove vlasti za Asada bi ovde bilo samo još jedan mamac ako su tačni navodi da su i njegovi vojnici ionako već pomagali ruskim u barem jednom njihovom sudaru s šiitskim milicijama koje kontrolišu Iranci. Za sirijskog predsednika se veruje da mu se potpuno okretanje Rusima više isplati, jer Iranci ne mogu više da umpumpavaju onoliko novca u funkcionisanje njegove vlasti koliko su to mogli pre poslednjeg kruga američkih sankcija, usmerenih prvenstveno na onemogućavanje izvoza iranske nafte. U poslednjih šest meseci, kako je prenela Al Džazira, samo za jednu naftnu pošiljku iz Irana potvrđeno je da je stigla u Siriju, koja i dalje mora da uvozi oko 80 odsto energije za svoje potrebe. Nestašice struje i goriva su, prema martovskom pisanju „Vašington posta”, podbole demonstracije protiv Asada i u oblastima gde mu je stanovništvo ostalo lojalno tokom osmogodišnjeg rata.

Prema proceni koju je objavio američki nevladin institut Grupa za bezbednosne studije, Iran je za opstanak sirijskog režima od 2011. trošio oko 15 milijardi dolara godišnje dok se smatra da je Rusija samo u svoju vojnu intervenciju, od 2015, uložila više od pet milijardi dolara. Asad im se odužio raznim koncesijama i ugovorima, mahom za luke, aerodrome i energetiku. U nadmetanju za te aranžmane su između njegovih pokrovitelja u pojedinim slučajevima izbijale varnice.

Poslednji takav slučaj je zakup dela civilne luke u Latakiji, koji su, kako je pisao „Džeruzalem post”, sirijske vlasti odobrile Iranu. Rusi, međutim, to navodno nisu hteli da dozvole pošto je u blizini, osim njihove vojne luke, još i vazdušna baza Hmejmim. Na kraju su poslednjih nedelja, prema navodima izraelskog lista „Jediot ahronot”, ruske trupe izbacile proiranske milicije iz tog kraja. Pojedini izveštaji tvrde da je do okršaja Rusije i Irana došlo i blizu Damaska, Alepa i Deir el Zora.

O tome da Rusi ne žele da se Iranci preterano duboko ušanče u Siriji možda svedoči i to što nisu reagovali na napade izraelske avijacije na šiitske milicije koje pomažu Asada. Ruski protivvazdušni sistem S-400 nije bio aktiviran u njihovu odbranu. Taj sistem, prema nedavnim saznanjima agencije Blumberg, Moskva je odlučila da ne isporuči Teheranu da ne bi, kako je objašnjeno, dodatno potpaljivala regionalnu napetost u ovom času, kada priča o eventualnom vojnom sukobu Irana i SAD još nije zamrla.

Novi krug pritisaka Vašingtona na Teheran komplikuje još jednu tačku na kojoj se razilaze njegovi i ruski interesi. Iranski neprijatelj Saudijska Arabija i Rusija lane su bili počeli da da podižu nivo proizvodnje i prodaje nafte. To nije išlo u prilog Iranu ni pre nego što su mu poslednje američke sankcije potpuno zabranile izvoz tog energenta. Povećana proizvodnja u ostalim državama s rezervama crnog zlata, naime, globalnom tržištu može nadoknaditi gubitak iranske nafte, time čineći američki embargo održivim.

Doduše, oprečni su signali u pogledu toga da li će naftni dogovor Rijada i Moskve ostati na snazi i nadalje, zadajući muke Teheranu. Još manje je izvesno to da će Kremlj lako prihvatiti predlog da suzbije Iran u Siriji. Uz sve njihova razmimoilaženja, Iranci i Rusi još koriste jedni drugima, tako da bi američko-izraelska ponuda morala biti više nego izdašna.

Komentari21
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Maric Tatjana
Prelako pređoše rusi preko onih 15 oborenih ruskih pilota, od strane Izraela. Najlaksi nacin osvete bi bio isporuciti Iranu S-300. Ali, rusi su odbili isporuku na molbu Izraela. Americkog saveznika Izraela, da ponovimo. Greska. Rusija Izraelu nije neobhodna jer ima Ameriku kao saveznika a Iranu jeste neobhodna. Izrael ce lako i uvek okrenuti leđa Rusiji i pucati u leđa.
Слонче у лонче
Нико није оборио 15 руских пилота! О чему Ви причате? Пилоти возе авион, а у авину су се налазили други стручњаци. И Иран одавно поседује С-300. А пошто се Русија плаши, да Вас као обавештеног питам, да ли је после испоруке С-300 Сирији (при чему су им Руси ограничили домет на само 50 км и забранили да гађају израелске авионе осим ако не уђу на територију Сирије) и један једини израелски авион повредио ваздушни простор Сирије? Није! Гађају изнад Либана, чији ваздушни простор уопште не поштују!
Branislav
Iran je davno dobio S-300, gde vi živite? Jeste bilo kašnjenja sa njegovom isporukom ali su ga dobili pre 4-5 godina. Sobzirom na snagu jevrejskog (da ne kažemo cionističkog, što bi bilo ispravnije) lobija, kako u SAD, tako i u samoj Rusiji, to uopšte nije neočekivano, čak da je poginulo mnogo više ruskih pilota. I mi se dodvoravamo NATO iako su nam pobili 3000 ljudi.
Gustav Floberka
Ako se Rusi upecaju na ovaj mamac, onda i zaslužuju da budu sledeći na jelovniku, čim obave taj poslić sa Iranom za Amerikance. Kao što su od saveznika postali glavno strašilo čim su obavili posao oko Hitlera.
Zlatko S P
Super Ruska -Iranska Farsa ! Ko to ne veruje ?Kao sto je danas glavni Grad Izraela Washington ,il Jerusalim je glavni grad Amerike,samo Oni iza zavesae znaju,gde je glavni grad! Bas tako I ovde tacno ,ne zna se ,ko komanduje;Moskva,Teheran, il Damask!
Владимир Матић
Не верујем да ће Русија окренути леђа Ирану на Блиском Истоку, јер до сада су се Иранци заиста мушки и храбро борили у Сирији, а заједничка борба се не заборавља тако лако. Иранци као и Турци имају јако изражен империјални менталитет у целини својих народа, али исто је и код Руса. Не верујем да ће се окретати једни против других будући да имају заједничког непријатеља, а то је Америка. Руси знају добро како треба са Иранцима, а и они знају како треба са Русима ... , и остаће јединствени.
Боро
Ни Иран, а ни Југославија, тј Србије нису били "савезници" Русије, већ напротив њено проширено двориште, тј тако је требало да буде, Русија се далеко лакше брани на Балкану и у Ирану, него пред Москвом. Али, Руси ће се пробудити тек онда, кад им Кинези лепо приђу иза леђа, и то на спавању! А кад буду стигли до Москве, онда ће се питати "Кад смо већ овде, ми Кинези, што не бисмо скокнули мало и до Париза и Лондона??"
Ti bas volis igrice
Da, samo sto ovo nije 1941. godina, da cekaju da im neko pridje s ledja ili dodje pod Moskvu. Na kraju krajeva, ko je lud i da polisli da napadne drzavu koja u roku od pola sata moze da izbrise sa lica zemlje svaku drzavu agresora, ukljucujuci tu i Ameriku? Drzava koja poseduje toliko nuklearnog, hemijskog i bioloskog oruzja i vise nego u dovoljnim kolicinama da unisti i zatruje celu planetu zemlju se ne napada, cak ni na spavanju...

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.