Ponedeljak, 06.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Doprinos istini o Diani Budisavljević

Doprinos istini o Diani Budisavljević
(Фото Википедија)

U Kulturnom dodatku „Politike” od 7. septembra ove godine objavljen je na vidnom mestu tekst pod naslovom „Veliko drveće na poljani smrti” o filmu Dane Budisavljević pod nazivom „Dnevnik Diane Budisavljević”. Film pripreman godinama, a nastao kao spoj dokumentarnog i igranog, što je veoma teška filmska forma, pokupio je sve nagrade Filmskog festivala u Puli za najbolji film, režiju, nagradu publike, za muziku i montažu, kao i nagradu Federacije filmskih kritičara Evrope i Mediterana.

Obradovala me je ovakva vest, jer se istina o Diani Budisavljević godinama gura pod tepih zaborava. Dianino nepristajanje na „ne”, njena ljudskost i upornost spasli su preko deset hiljada srpske dece od užasnog kraja u NDH logorima smrti.

Hteo sam da istaknem i jednu inicijativu beogradskih esperantista koji su se pre nekoliko godina potrudili da obaveste svet o Dijaninom podvigu prevodom „Knjige o Diani Budisavljević” „Politikinog” novinara Boška Lomovića. Poseban napor u tome uložili su najstariji članovi beogradskog društva Agnesa Eremija i Pribislav Marinković. Knjiga je prevedena i štampana o trošku članova Esperantskog društva „Nova sento” (ono deluje kao sekcija Udruženja penzionera Starog grada), pa je tako istina o Diani dospela u mnoge krajeve sveta.

U ovoj eri povampirenja nekih preživelih ideologija, pokušaja rehabilitacije ustaštva i nacizma, smišljenog prekrajanja istorije čini se da je svaki pravi doprinos istini vredan pažnje.

Velibor Simović

Komentari19
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Дечак
Шта је било касније са децом ? У мају 1945, Хрватска је ослобођена, усташе су побијене у Блајбургу и Кочевском Рогу, католичка црква обезглављена, Степинац умро у затвору. Диана се обратила новим властима да им помогне при идентификацији деце. Нове власти су је нажалост одбиле, али су преузеле бригу о ратној сирочади. Деца су постала цењени грађани ФНРЈ.
Nahod
Srpsko pismo, srpski jezih ali velikohrvatski um! Jer nije rat u NDH prestao u maju 1945, nego15. maja 1945. Ustaše u Blajburgu i Kočevskom rogu nisu pobijene nego razoružane i pohapšene. Šta je Diana imala da se obraća novim vlastime kad je sva dokumentacija o jasenovačkoj siročadi bila kod nje i što su hrvatske vlasti imale da joj tu dokumentaciju otimaju? Zbog toga da bi jednoga dana bez dokaza moglo da se tvrdi da su ta siročad postala cenjeni građani? Kartoteku na sunce!
ralence
Lebensborn је Нацистичка расистичка политика одузимања деце од становништа поробљених Европских земаља која су одговарала Аријанској-немачкој политици. Више од 400.000 деце,добар део из Пољске,је одузето на силу и послато у Немачку да се претворе у добре Нацисте. Усташе и Католички фратри у Хрватској су вероватно спроводили истоветну политику што се тиће Српске Деце. Истина о Диани Будисављевић је мач са две оштрице јер после ослобођења врло мали број Српске деце је враћен правим родитељима.
Деда
Хвала Бошку Ломовићу, аутору “Књиге о Диани Будисављевић”, изд Свет књиге, 2014. Књига баца светло на геноцид у усташким логорима али и на хуману и тешку битку једне племените жене, тј на највећу акцију спасавања деце у Другом Светском рату.
Desla
Ustaški pokolji i logori smrti najviše se doprineli antifašističkoj borbi u NDH, ali ne direktno nego posredno. Da bi izbegli pogrome i pokolje Srbi su se naime listom prključivali Titovim partizanima. Zato je Kolinda u pravu kad kaže da je hrvatski doprinos toj borbi bio srazmerno najveći. Ustaše su inače i Dijani Budisavljević dopustili da vodi onu decu i da ih ustupa hrvatskim porodicama radi vaspitavanja u ustaškom duhu. A da to nije bila njena prava namera dokaz je njena kartoteka.
Sreten Bozic -Wongar
Pokojna novinarka Dusanka Dodik rodom iz sela Medjedje kod Bosanske Dubice kao i njena sestra Ana prezivele su tragediju Jasenovca. Bili si smesteni u deciji logor. Dusanka ranjene u nogu .Roditelji su poginuli od Ustasa. Dusanka je kao ratno siroce skolovana u Beogradu . Pisala je pesme i bila clan kluba radnika-pijaca na Radnickom univerzitetu a posle studija radila u casopisu Duga. Ana je zubarska bolnicarka . Zivi u Srbiji.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.