Petak, 03.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Aveti prošlosti

Aveti prošlosti
Габриел Д`Анунцио (Фото Википедија)

Čitamo u „Politici” da italijanski neofašisti nameravaju da podignu spomenik italijanskom pesniku Gabrielu D’Anunciju u Trstu i da su izvodili demonstracije u Rijeci. Izgleda da je suđeno da se svakom od naroda bivše Jugoslavije vrati nešto što je hteo da zaboravi iz prošlosti. Italija je u parlamentu EU podnela zahtev da joj se vrati Dalmacija i Istra. To pitanje se ne bi postavljalo da postoji Jugoslavija.

Ko je Gabriel D’Anuncijo? On je italijanski pesnik koji je u Prvom svetskom ratu ispevao pesmu o srpskom vojniku. Bilo bi dobro da neko tu pesmu pronađe, prevede i objavi. U vremenu izbijanja Prvog svetskog rata su odnosi Srbije i Italije bili dobri,  čak i prijateljski. Srbija je trebalo da ih žrtvuje radi dobijanja „našeg mora” a kasnije se pokazalo da ono nikada nije  bilo naše, niti će ti ikada biti.

Po okončanju Prvog svetskog rata pitanje kome će pripasti grad i luka Rijeka nije bilo rešeno. Gabrijel D’Anuncijo koristi tu situaciju, organizuje odrede dobrovoljaca, budućih fašista i zauzima Rijeku u kojoj su znatan broj stanovnika činili Italijani. Taj događaj je opisao hrvatski književnik Viktor Car Emin u romanu „Danuncijada” objavljenom 1946.

Dr Đura Jovanović,
Novi Beograd

Komentari10
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Драшко Поповић
Ријека, Задар, Шибеник, Пула су те давне 1919-те имали преко 90% Италијана. У Истри и на многим отоцима су били већина. Да се не заборави.
Саша Микић
Одакле вам ти подаци? Наведите изворе, јер према пописима које је спроводила аустроугарска држава, чија је то била територија, није пописивано по националној припадности, већ по језику којим се говори. Чак и по томе удео Италијана и у местима где су чинили претежно становништво није прелазио 80%. Узгред буди речено Италијана је претежно било у градовима док је у руралном делу било више осталих.
Milan S.
Ovo cita hiljade ljudi. Ne sme se tako gresiti. Ja sam zastao na momenat, zapitao se kada se to desilo i prihvatio kao nesto sto sam ocigledno propustio da procitam. Bolje da me je ubo u oko nego sto je ovako pogresio (ili je tendenciozno to napisao).
Саша Микић
Било је гласова у Италији, у време распада Југославије, да се нема шта преговарати са Хрватском и да су својевремено споразуми о разграничењу потписивани са Србијом, односно Југославијом (чији је СРЈ била правни наследник) те би она требало да се пита о границама и да има право на приступ мору. Но то је само кратко трајало, јер су вероватно добили ''по прстима'' од главних у ЕУ, који су и кумовали распаду.
islam hajrudin
Eh da nije bilo 300 000 Bosnjaka i Feldmarsala Borojevica ,i Slovenci a bome i Hrvati bi se proveli ko bos na trnju po zavrsetku I sv. Rata.Da Talijani nisu zaustavljeni na Soci sve bi to bilo danas Talijansko. Ovaj put ih treba pustiti da sami pokazu koliko vrede.
ralence
Аустроугарски Генерал-Пуковник Светозар БОРОЈЕВИЋ пореклом Србин из околине Костајнице за војне заслуге добија племићку титулу Вон Бојна од Царске Владе. У првом светском рату постаје заповедник Западног-Јужног фронта и сузбија Италијански продор према Трсту и по дубини Аустроугарске. Такозвани Алпски фронт на коме су Италијани изгубили скоро милион војника бранили су већином мобилисани Муслимани и Срби из Б&Х а касније и Словенци. Хрватске јединице су већином слане на Руски фронт,Галиција итд..
Ivan Ivanovic
Duhovito. Obicno ne komentarisem ovakve gluposti ali se uvek zadivim inventivnoscu revizionista kao sto ste vi. Kako bilo, lepo se nasmejah!
Nebojša Joveljić
Nepotpisani prevod "Ode narodu srpskom" Gabrijela D’Anuncija objavljen je na Krfu 1916. u Srpskim novinama. Bilo je to dijelo čuvenog srpskog pjesnika Milutina Bojića. Danas se ta pjesma čita lako, i u njoj uživa, zahvaljujući izvanrednom prevodu Dragana Mraovića. Više o ovoj temi, uz dosta najzanimljivijih odlomaka iz D’Anuncijeve Ode može se pročitati u izvrsnom članku Bele Draganić: Oda narodu srpskom, davno objavljenom na portalu nacionalnarevija.com.
češnjak
”Италија је у парламенту ЕУ поднела захтев да јој се врати Далмација и Истра. ” Doktore, jeste li dobro? Bilo bi lijepo kod ovakvih tekstova koji su potpisani sa titulom znati gdje je i kada autor stekao akademsko zvanje.
артиљерац
Много сте знатижељни,а нисте баш потпуно у праву.Истина је да није Италија поднела захтев ЕУ за повраћај Истре и Далмације,али је такође истина да је Председник Европског Парламента,Антонио Тајани,Истру и Далмацију назвао италијанском територијом, почетком ове 2019 године.И могли сте другачије да конципирате ваш коментар.Није вас Гдин Јовановић убо прстом у око.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.