Ponedeljak, 08.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Valjevska bukovina kreće za Kinu

Valjevska bukovina kreće za Kinu
Милан Крстић у погону за производњу резане букове грађе (Фото С. Ћорић)

Valjevo - Odavno u Valjevu nije bilo takve investicije u jedan proizvodni pogon. Oko šest miliona evra uložila je do sada beogradska firma „Krstako inkorporejtid” u fabriku za preradu drveta i proizvodnju peleta u selu Beloševac, na istočnom obodu varoši na Kolubari.

U delu pogona, čija je ukupna površina preko 5.000 kvadratnih metara, nedavno je na najsavremenijoj opremi vrednoj više od tri miliona evra počela probna proizvodnja sušene i parene bukove rezane građe i bukovog peleta.

Analize su pokazale da se drvo vraća na velika vrata na svetsko tržište, a dobri odnosi Srbije s Kinom i Rusijom otvaraju široke mogućnosti za plasman ove robe, objašnjava Milan Krstić, generalni direktor firme „Krstako”.

– Proizvodnju smo koncipirali tako da je iskorišćenost bukovih trupaca oko 40 odsto za rezanu građu, a 60 odsto za pelet. Dnevni kapacitet pogona za preradu je od 100 do 120 kubnih metara bukovih trupaca, a kada peletara proradi punim kapacitetom, proizvodiće oko 50 tona peleta dnevno – navodi Krstić.

Kompletna proizvodnja rezane građe već je praktično unapred prodata za naredne tri godine i biće plasirana na kinesko tržište.

– Planiramo da za godinu do dve osvojimo i proizvodnju masivnih ploča koje su proizvod višeg stepena prerade, a nadam se da ćemo za pet-šest godina ući i u proizvodnju masivnog nameštaja – najavljuje Krstić.

Ipak, imajući u vidu da su veliki potrošač toplotne energije, da imaju kotao snage pet megavata koji kao gorivo koristi otpatke od bukove kore i drugu „sečku”, sledeća faza investiranja, prema njegovim rečima, biće instaliranje postrojenja koje će omogućiti da se za istu količinu energenta koja se utroši za dobijanje toplotne energije, proizvede i značajna količina struje.

Trenutno, dok traje period probne proizvodnje, u pogonu je angažovano petnaestak radnika. Kada proizvodnja zvanično bude počela, posao će dobiti 50 do 60 ljudi, a kasnije i dvostruko više. Milan Krstić poručuje da će za par godina, kada počne i produkcija masivnih ploča, ovde uhlebljenje imati nešto preko 200 zaposlenih.

Komentari12
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Божидар Продановић
Ако се мислило на стругару, на заобилазници, онда треба знати да она није у Белошевцу, већ катастарсака општина Бујачић. Сад је у граду, проширењем града. Пошто станујем у том крају нисам чуо да постоји нека стругара у Белошевцу.
predrag mitrović
Medbednik, lepotan venca valjevskih planina je posečen u počep. Klizišta su proradila i na Jablaniku a selo Rebelj je zgužvano u odronima. Možda je vreme da se uspostavi neka nova šumska osnova koja će da spreči ekološke kataklizme. Nekada je šumarski inženjer Madžarević pošumio Zapadnu Srbiju, koja se sada seče u nemilost i preti da dodje do plavih nanosa zemlje koji će zatrpati akumulaciju Rovni, pre nego što se počne sa njenom eksploazacijom.
Svetozar
Bože mili koliko nam dobro ide da izvozimo i bukovinu. Dobro ste pročitali, izvozimo bukovinu.
MiladinJanjic
Posekose boga oca po sumama i to sve u saradnji sa klanovima iz Svrbijasuma koji imaju svoje ili rodjacke firme i seku sve redom .Cak su se dosetili da pojedine sume oglase bolesnim kobajagi pa ih onda "iz obaveze" poseku.Sluzbeni dzipovi Skoda voze se u Srbijasumama koji postaju preko 30.000 euro.Pitam se da li su Svrbijasume JP ili mafijasko udruzenjei zasto se te pare drzavne koje rasipaju ne upotrebe za sadnju sadnica a ne za kupovinu dzipova?
vox populi
Katastrofa! I to im je neki posao? Da izvoze kvalitetno drvo "na kubik", umjesto da rade višu fazu obrade?! Izgleda meni da ćemo svi mi u"u cev" kao rijeke i potoci na Staroj planini. Srbija je nepošumljena, i ovakvi poslovi pospješuju eroziju tla, klizišta i šta sve ne. Ima li neko da razmišlja bar pet godina unaprijed?

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.