Utorak, 14.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

U SAD koronavirus više napada Afroamerikance

U nekoliko delova Amerike kovid-19 znatno više napada crnačko stanovništvo, upozorili su brojni političari i stručnjaci koji traže objavu nacionalnih statističkih podataka kako bi bolje razumeli ovu pojavu
U SAD  koronavirus više napada Afroamerikance
(Фото ЕПА/Peter Foley)

Zasad se statistički podaci objavljuju po saveznim državama i gradovima i nemoguće je razvrstati da li kovid-19 pogađa specifično više crnačko stanovništvo ili ono više oboljeva zbog društveno-ekonomskih nejednakosti u pristupu lečenju, što je istorijska činjenica u SAD.

Savezna država Njujork, najveće američko žarište epidemije, ne objavljuje podatke o Amerikancima prema rasi i etničkoj pripadnosti (belci, crnci, azijati...), a reč je o kategorijama koje su uvrštene u američku nacionalnu statistiku u brojnim područjima, od trgovine do obrazovanja i zdravstva, i navedene su u obrascu za popis stanovništva.

Međutim, neke ustanove su objavile podatke koji su alarmantni: U državi Ilinois crnačko stanovništvo čini samo 14 odsto populacije, ali čak 42 odsto smrtnih slučajeva epidemije je od kovida-19. U Čikagu smrtnost te populacije od pandemije iznosi 72 posto, a oni čine manje od trećine stanovništva i takva nesrazmera ostavlja čoveka bez reči, kaže gradonačelnica Lori Lajtfut.

U Vašingtonu 13 od 22 osobe umrle od pandemije su crnci.

(Foto EPA/PETER FOLEY)

– Jako se bojim nesrazmernih posledica tog virusa na Afroamerikance", rekla je gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauser za  MSNBC.

U Severnoj Karolini 31 odsto umrlih su crnci, a ima ih 22 odsto. U Luizijani, državi u kojoj se nalazi grad Nju Orleans, nesrazmernost je još veća: crnci čine 33 odsto stanovništva, a među umrlima od kovida-19 ima ih 70 posto.

–Znamo da su crnci skloni dijabetesu, bolestima srca i pluća", rekao je lekar Džerom Adams za CBS i istakao da te bolesti povećavaju opasnost od komplikacija kovida-19, što je pokazalo iskustvo u Kini i Evropi. 

Džerom Adams, koji je i sam Afroamerikanac, to je ilustrovao na vlastitom zdravstvenom kartonu.

– Bolujem od povišenog krvnog pritiska, slabo mi je srce i proveo sam sedam dana na reanimaciji zbog srčanih tegoba. Imam astmu i preddijabetes. To je ilustracija što znači odrastati siromašan i crn u Americi, istakao je.

U jeku epidemije nedostaje ozbiljnih studija na nacionalnom nivou.

Pokazalo se da siromašne i crnačke četvrti imaju manje lekara, ali i bolnice lošije kvalitete. Njihovo zdravstveno osiguranje koje pokriva poslodavac lošije je od bolje plaćenih radnih mesta. Pokazalo se i da se crni pacijenti manje nego belci šalju na dodatne specijalističke pretrage. 

Džordž Bendžamin, predsednik Američkog saveza za javno zdravlje (APHA), objašnjava da su crnci u Sjedinjenim Državama izloženiji koronavirusu od dobrostojećih Amerikanaca u svakodnevnom životu i na radnom mestu. 

– Ta je populacija jako izložena, objašnjava. Oni su vozači autobusa, oni i najviše koriste javni prevoz, oni rade u domovima za stare, u prodavnicama i supermarketima."

Socijalna distanca složenija je kod crnačkog stanovništva jer oni žive u prenatrpanim četvrtima, u malim stanovima. Kad je reč o radu od kuće, u njihovom slučaju to je često neizvodljivo jer ne rade takav tip posla. Dalje, za njih je često luksuz naručiti dostavu hrane u kuću.

– Mnogi crni Amerikanci i druge zajednice nebelačkog stanovništva nemaju povlasticu samoizolacije, napisale su stotine lekara i organizacija za prava manjina (Lawyers' Committee for Civil Rights Under Law) u pismu upućenom ministru zdravstva.

Stanje etničkih manjina tiče se svih, insistira Eboni Hilton, anesteziologinja u bolničkom centru u Virginiji.

– Ti ljudi, radnici, ako su zaraženi, oni će ići u supermarket i širiće zarazu na druge, bogatije slojeve", kaže ona. 

Brojna su svedočanstva o tome da su testiranja u siromašnijim četvrtima nedostupnija.

Organizacija poziva savezne zdravstvene vlasti da odmah objave podatke o oboljelosti od kovida-19 prema rasi i etnitetu" jer to je važno kako bi se odredila dodatna sredstva. 

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

milan
Sigurno je zdravstvo u EU bolje funkcionisalo nego ovde. Lekari i med. osoblje su tamo imali 3 do 6 puta vecu platu. Bolju opremu,bolnice itd. Kad dođe do raspada sistema onda kud koji mili moji...
Saša
Kod nas se kaže -nije pao sneg da pokrije breg... Frka je učinila vidljivijim mnoge nepravde. Mi smo mogli videti kako EU tretira Srbiju - nisu nam isporučili već plaćene respiratore a poslali su nam više od 400.000 građana koji su kod njih radili na crno, zdravi i zaraženi zajedno u avionima, autobusima, njih su poslali a zadržali su naše lekare, medicinske sestre i negovatelje. Nije ih brinulo kako će srpski zdravstveni sistem izdržati.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.