Petak, 12.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Crno bolje od belog

Crno bolje od belog
Уштеда струје

Računarski pokret zelenih zahteva da se svi korisnici odreknu rasipanja energije na koje su se navikli – da odluče da noću isključe svoju spravu, ulože novac u prenosnik (laptop) koji je odobrila Američka agencija za zaštitu okoline (program Energy Star) i posećuju samo veb stranice što izbegavaju belu pozadinu u korist crne da bi tobože više uštedeli struju.

Pre nego što podesite i isključite kompjuter, trebalo bi da znate da crno nije obavezno novo zeleno. Pošto su monitori računara različitih oblika i veličina, a ni svi ne pokazuju crno i belo na isti način, nema dokaza da bi, u celini, veće korišćenje crnih slika uštedelo više energije od korišćenja belih. Štaviše, kod novih monitora od tečnih kristala (LCD), belo zapravo štedi malčice više od crnog.

Shvatanje da crni ekrani štede struju, svakako, ima smisla kada se razmatra tehnologija katodnih cevi (CRT) koja deluje na principu pomeranja snopa elektrona napred-nazad preko pozadine ekrana. Prednja strana je pokrivena crvenim, plavim i zelenim fosforom. Da bi se proizvelo belo, elektronski mlaz se usmeri na fosfor. Međutim, kada je ekran crn, ne mora se ni ispaliti.

Katodni monitori koje su do pre nekoliko godina korisnici ličnih računara pretežno imali troše više energije kada je ekran beo. Da bi se ovo potvrdilo, izmeren je energetski ispust monitora od 18 inča (45,7 santimetara) i otkrilo da se troši 102 vati kada je ekran beo, a samo 79 kada je crn.

Ovo nije slučaj sa monitorima od tečnih kristala koji nemaju fosfor i predstavljaju lavovski deo svih kupljenih u razvijenom svetu, računajući laptopove. Umesto toga, oni se oslanjaju na majušne fluorescentne sijalice u vidu cevčica koje obezbeđuju stalan izvor svetla za prikazivanje belog ekrana. Da bi ga pretvorio u crno, takav monitor ga rasejava (difuzija) da zaustavio ovo svetlo. Posledica toga je da tečni kristali troše više energije nego katode da bi prikazali crni ekran. Mereći monitor od 17 inča (43 santimetara), uočeno je da belo zahteva 22,6 vati, a crno 23,2. Kod većih (20 inča ili 50,8 santimetara), crno iziskuje šest odsto više energije od belog.

Jedan od najvidljivijih pokazatelja verovanja da crni ekrani štede energiju jeste internet pretraživač „Blekli”, čija je internet stranica gotovo potpuno crna. I svakoga dana podseća ljude da preduzimaju male korake u štednji energije.

U korist crnih ekrana jedan od ključnih dokaza ponudila je 2002. Nacionalna laboratorija „Lorens Livermor” istraživanjem pod nazivom „Korišćenje energije i energetska potrošnja kod novih monitora i ličnih računara”. Izveštaj pokazuje da neki monitor zahteva više energije da bi prikazao beli (ili svetlih boja) nego crni (ili tamni) ekran. Crni dosledno iziskuju manje energije nego beli, bez obzira na to da li je u pitanju katodni ili od tečnih kristala.

Od stanja mirovanja ekrana s tečnim kristalima zavisi da li da li im je potrebna energija da zaustave svetlost ili da joj dozvole da prođe. Zato povera pokazuje da jedni štede energiju, a drugi je malo više troše. Svi podaci iz naučnih ispitivanja potkrepljuju malu uštedu kod crnih ekrana od tečnih kristala.

Iako „Gugl” nije vezan s „Bleklijem”, objavio je da prelazak početne stranice na crno neće umanjiti potrošnju energije. Na monitorima s ravnim ekranom (procenjeno da čine 75 odsto tržišta) prikazivanje crnog, možda, bi moglo da poveća potrošnju.

Novi napredak u tehnologijama tečnih kristala mogao bi na kraju potvrditi verovanje da je crno bolje, novi ekrani menjaju jačinu pozadinske svetlosti na osnovu slike koja se prikazuje.

U međuvremenu, svet je podeljen na dva tabora: katodni i monitori s tečnim kristalima, sa otprilike 405 miliona prvih i 401 milion drugih u prošloj godini. Ako i dalje naporno radite ispred golemog katodnog monitora koji zauzima tri četvrtine radnog stola, crni ekrani će vam uštedeti nešto energije. Za one koji su uznapredovali do tanjih od tečnih kristala, crni ekrani zapravo gutaju više od svojih belih rođaka.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.