Beograd – ime za gradove širom sveta
Na mapi Ljubljane uskoro bi trebalo da bude ucrtana Beogradska ulica, a kako je istakao gradonačelnik glavnog grada Slovenije, za preimenovanje su predložene saobraćajnice koje su „usmerene prema Beogradu i istoku”. Inicijativu da se Ljubljana na ovaj način oduži Beogradu koji odavno ima Ljubljansku ulicu, podneo je zamenik gradonačelnika Goran Vesić. On je u avgustu pokrenuo debatu o toponimima bivše SFRJ u nazivima ulica Beograda, i najavio preimenovanje svih saobraćajnica nazvanih po gradovima koji nemaju ulice imenovane po našoj prestonici. Umalo da u tom obračunu sa imenima zaostalim iz zajedničke države, ne strada i Mariborska ulica. Ali, da Maribor već odavno neguje uspomenu na Beograd imenom jedne svoje saobraćajnice, odmah je ukazao Rade Bakračević, predsednik Srpskog kulturnog društva Štajerska zajednica iz ovog grada. Sudeći po njegovim rečima, u ovom gradu živi 8.000 Srba, a neguje se i prijateljski odnos sa nekadašnjim pobratimom – Kraljevom. Uz najavu da će i Ljubljana, inače pobratim Beograda, dobiti svoju Beogradsku ulicu, jasno je da se Slovenci ne odriču veza sa našom državom. To se možda ne bi moglo reći za Hrvatsku. Jer dok u Beogradu i dalje postoje ulice sa toponimima ove države, Hrvatska je, preneo je nedavno „Večernji list”, uličnu tablu sa nazivom našeg glavnog grada skinula još 1990. godine i zamenila je pločom sa upisanom Kovačićevom ulicom, a kasnije i Ulicom Kneza Višeslava.
Ulicu imenovanu po glavnom gradu Srbije uskoro će dobiti Ljubljana. – Naziv naše prestonice nose svetske saobraćajnice, šume, pozorišta...
Beogradska ulica, kada je reč o glavnim gradovima regiona, danas postoji još samo u Podgorici, i u Skoplju, odnosno u Staroj skopskoj čaršiji, jednoj od najvećih na Balkanu. Malo dalje od najbližeg komšiluka, saobraćajnica sa imenom naše prestonice postoji još u Varšavi, a kako je nedavno najavio Vesić, i mi ćemo, u znak zahvalnosti Poljacima „uzvratiti” imenujući jednu našu ulicu po nazivu njihovog glavnog grada. Beogradska se inače nalazi i u Parizu u Sedmom arondismanu, ima je i u Londonu, a ovim toponimom se može podičiti i Madrid. Avenija sa imenom Beograda postoji u Bostonu, u Istanbulu je jedna od glavnih atrakcija čuvena Beogradska šuma, dok se u Koventriju (prvom našem pobratimu) nalazi Beogradsko pozorište nazvano u znak zahvalnosti našem gradu koji je poslao drvnu građu za njegovu obnovu.
Osim što u svetu postoji veliki broj toponima koji nose sećanje na Beograd, ne sme se zaboraviti i da naš grad ima nekoliko „imenjaka”. Najveći broj mesta pod nazivom Beograd nalazi se u Sjedinjenim Američkim Državama – u Mejnu, Minesoti, Misuriju, Montani, Nebrasci i Teksasu. Kako su oni dobili to ime nije baš pouzdano utvrđeno. Jedna od verzija za „imenjaka” u Nebrasci kaže da je mesto „krstio” Džon Mejn rodom iz Beograda, jer ga je s brežuljkastim pejzažom podsećao na belog lepotana sa ušća Save u Dunav. Džon V. Dejvis navodno je kumovao gradu u Mejnu, jer je tokom proputovanja kroz Evropu čuo ili posetio glavni grad Srbije, koji ga je fascinirao zato što je uspeo da sačuva hrišćanstvo uprkos vladavini Turaka. Mesto u Montani ime je, veruje se, dobilo u znak zahvalnosti prema Srbima, finansijerima Severnopacifičke železnice. Teksaski Beograd koji je najmanji, već dugo se smatra gradom duhova, a podaci kažu da je ime dobio 1837. godine jer su tadašnji njegovi stanovnici sanjali da mesto bude razvijeno i važno poput našeg tadašnjeg Beograda.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


