Četvrtak, 18.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Pred Šušom borba na život ili smrt

Posle niza propalih primirja i tek kada je azerbejdžanska vojska ugrozila ključni grad na uzvisini, Erdogan je navodno ponudio Putinu formiranje zajedničke grupe za rešavanje situacije
Pred Šušom borba na život ili smrt
Црква Светог спаса у Шуши (Фото Танјуг)

U Bakuu su već proslavili osvajanje Šuše, grada od strateškog značaja kako za glavni grad Stepanakert, tako i za celu teritoriju Nagorno-Karabaha. U nedelju je predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev u svom obraćanju rekao da će zbog toga 8. novembar zauvek ući u istoriju. „Grad Šuša je oslobođen od okupacije. Šuša je naša. Karabah je naš. Čestitam celom azerbejdžanskom narodu na ovom događaju”, izjavio je Alijev obraćajući se naciji. I turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu odmah je čestitao savezniku na oslobođenju grada koji za Azerbejdžance nosi simbol kulturne prestonice. „Na Dan državne zastave (obeležava se u Azerbejdžanu 9. novembra), slavna azerbejdžanska zastava će se vijoriti u Šuši, da nikada više ne bude spuštena”, rekao je Čavušoglu.

Ipak, sudeći prema jermenskim izvorima, na tvrđavi u Šuši ne vijori se azerbejdžanska zastava nego još uvek crveno-plavo-narandžasta zastava Arcaha. Vlasti nepriznate republike potvrđuju borbe za Šušu, kao i za mesta na drugim pravcima – ali grad na uzvisini nije pao. U azerbejdžansko-jermenskom ratu za Nagorno-Karabah teško je proceniti stvarno stanje na terenu, jer obe strane svakodnevno emituju sasvim oprečne vesti. Juče je zvaničnik jermenskog ministarstva odbrane Arcun Hovanisijan rekao da su borbe nastavljene u blizini Šuše, ali da je zaustavljena ofanziva azerbejdžanske vojske. „Ovo je pravo stanje stvari. Jednostavno odbacite druga, neutemeljena mišljenja”, napisao je on na društvenim mrežama misleći na kampanju dezinformacija i verovatno pokušavajući da spreči paniku u glavnom gradu. Ali, prema njegovim rečima obe strane trpe velike gubitke.

Predsednik teritorije koju čak Jermenija nije priznala Araik Arutjunjan je u nedelju na „Fejsbuku” je napisao: „Na Trgu obnove u Stepanakertu dočekao sam jedno od najtežih svitanja u svom životu. Sa zaštitnikom naše otadžbine ćemo ostati do kraja. Nastavljaju se borbe na život i smrt.”

Visoki zvaničnici Azerbejdžana i Turske su se od početka obnovljenog rata za Nagorno-Karabah (27. septembra) zalagali za vojnu pobedu, tako da u obustavljanju borbi nisu pomogli ni pozivi Minsk grupe OEBS-a niti dogovorena primirja. Alijev je u nedelju rekao da su pobedu izvojevali na bojnom polju a ne za pregovaračkim stolom i da se ispostavilo da su pregovori besmisleni. Posredovanje SAD, Francuske i Rusije, kao kopredsednika Minsk grupe, zaista 28 godina nije dalo nikakav rezultat, uprkos rezolucijama UN koje potvrđuju suverenitet Azerbejdžana na teritoriji Nagorno-Karabaha i sedam okolnih regija koje je povezuju sa Jermenijom.

Tek kada se azerbejdžanska vojska opasno približila glavnom gradu, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je pozvao ruskog kolegu Vladimira Putina da formiraju zajedničku grupu za rešavanje situacije u ovom ratnom regionu. To je juče objavio turski Si-En-En, pozivajući se na diplomatske izvore, a Erdoganov predlog je navodno usledio u subotu prilikom telefonskog razgovora sa Putinom. Ruski mediji za sada nisu potvrdili ovu informaciju, u kojoj je navedeno da bi pripreme za formiranje grupe mogle da uslede već narednih dana.

U međuvremenu, svet su obišle fotografija raketirane Crkve svetog spasa u Šuši, koja je i prošlog meseca pogođena s nekoliko projektila. Sada je već ozbiljno oštećena. Dve strane se međusobno optužuju za gađanje civilnih ciljeva i bolnica, kao i upotrebu kasetnih bombi. U razgovoru za Bi-Bi-Si Alijev je ocenio da je gađanje crkve u Šuši možda bila greška azerbejdžanske artiljerije, a na pitanje da li je dva puta moguće učiniti istu grešku, on je odgovorio: „Da”.

Ovaj grad na litici koja gleda na Stepanakert Jermeni su osvojili 1992. godine uz pomoć profesionalnih alpinista i posebno obučenih timova. Ruski mediji tvrde da je sada proboj napravila azerbejdžanska diverzantska grupa, koja je prošla kroz klisuru. Ta grupa navodno jeste brojna ali nije dovoljna da zauzme grad. Međutim, napadi azerbejdžanskih bespilotnih letelica imaju presudan uticaj u uništavanju odbrambenog zida. Ukoliko azerbejdžanska vojska preseče put koji vodi do Stepanakerta, što sada pokušava, i pozicioniraju se u polukrug oko planine na kojoj se nalazi Šuša, grad će se naći u okruženju.

Komentari14
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Леон Давидович
Када су у питању религије можда је најбоље речи толеранције изговорио Аријанац Агила упутивши их Григорију из Туса : "Не хули учење које није твоје. Ми са наше стране, иако не верујемо у уно ушта ви верујете ипак не хулимо. Ми наиме, не сматрамо злочином ако се верује овако или онако."
Slobodan Lekić
Top: Hvala na objašnjenju doktrinarnih razlika izmedju srpske i jermenske pravoslavne crkve. Sad mi je jasno zašto naši popovi nisu pomagali jermenske pravoslavne izbeglice iz Sirije na prolazu kroz Srbiju. Rekli su mi da su im pomagale pravoslavne i katoličke i protestantske crkve u drugim zemljama, osim u Srbiji (iako je ovde država puno pomogla). Ali tako im i treba kad nisu svetosavci.
Леон Давидович
@ Ivan Grozni Да имало познајете историју онда би и знали да су управо Италијани забранили приступ српској војсци мору, да је била узалудна сва активност руског амбасадора у Риму и да тек када се руски цар Николај обратио француском председнику и британском краљу, иначе свом рођаку, и рекао да ће Русија иступити из рата ако се не прихвате преживели српски војници, дошло је до промене и тек тада је почето са пружањем помоћи Србима,
Top
Neznam,zasto menu spocitavate da Sam Ja rekao da ne treba pomogati Jermenima her nisu Pravoslavni nego Monofiziti?Gde Sam to napisao?Ja Sam apsolutno za to da se tom napacenom Jermenskom narodu bukvalno na svako nacin pomogne.Samo Sam objasnio razlike I koliko je to zla stvorilo u Vizantiji. Ko hoce neka procita Ostrogorskog knjiga Vizantija I bice mu jasno.Ja bih prvi priznao pravo Jermena na samopredeljenje u Arcahu.Od antike to je njihova zemlja koju je Staljin oteo I dao Azerima.Amin
Prikaži još odgovora
Иван Грозни
Азери су већ заузели Шушу чиме је практично рат завршен. Иначе, главни удар Азери су извели дуж реке Аракс, уз иранску границу. То је иначе била слабо насељена област са напуштеним азерским селима. Одатле су кренули на север, према Шуши. Интересантно је да је први рат за Карабах одлучен у Шуши, када су Јермени освојили град, а ево и други рат је такође одлучен у Шуши.
Lepenica
Tako je kraj oko reke Araks je ranije do 30tih proslog veka bio poznato kao Crveni Kurdistan I 75 procenata stanovnistvo su cinili Kurdi.Ponovo Staljin proteruje Murder fake njihovu zemlju Azerima I zato je Taj deo zemlje relativno retko nastanjen.Ne some se zaboravili sto su istorijske cinjenice da su Turci organizovali genocig 1915 nad Jermenima,Ali je istina da su Kurdi u tome I te kako ucestvovali.Taj deo Turske gde su nestali Jermeni sada naseljavaju Kurdi
Леон Давидович
Јерменија има уговор са Русијом о заједничкој одбрани али само територије признате државе Јерменије, а то се не односи на спорну непризнату област. Да није тог споразума предпостављам да би Азербејџан уз помоћ агресивне Турске напао Јерменију. Иначе државе у окружењу Русије настале након распада СССР-а су фактор нестабилности и као такве само штете Русији. То је један од доказа колика је била грешка срушити СССР. Они који су одређивали границе република нису их предвидели за будуће државе
Леон Давидович
Било је јасно да ће Азербејџан чим економски и војно ојача, то јест набави модермо оружје ( а набавио га доминантно од Турске и Израела ) напасти Јермене. Зато је власт у Јерменији и те како одговорно што се благовремено није припремала за отпор.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.