Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Susret grofa Rajmunda i kralja Bodina

Susret grofa Rajmunda i kralja Bodina
Крсташи су пристали код словенског краља у град Скадар 1097. године (Принтскрин Јутјуб)

Jutjub kanal „Slušate Kolarac” obogaćen je novim snimcima od kojih se ističe predavanje „Krstaši na dvoru kralja Bodina”, prvo iz ciklusa „Srbi i krstaši” dr Aleksandra Uzelca, višeg naučnog saradnika sa Istorijskog instituta.

‒ Krstaški ratovi predstavljaju jedan od najistaknutijih fenomena celokupne evropske i istorije. Krstaški ratovi su izvršili duboki uticaj na zapadnu civilizaciju tako što su učvrstili kolektivni identitet latinske crkve, otvorili Sredozemlje za trgovinu i putovanja, iznedrili izveštaje i priče koji su postali sastavni deo srednjovekovne književnosti. Pored toga, oni su promenili svakodnevne živote zapadnjaka ‒ ovim rečima predavač je uveo gledaoce u samu temu celokupnog ciklusa, pa postepeno suzio priču na ono što je u naslovu samog prvog predavanja, odnosno susretu kralja Bodina i Rajmunda od Tuluza, vođe krstaša.

Aleksandar Uzelac

Kako je objasnio Uzelac, na kraju januara 1097 (istakao je i da su navodi u domaćoj literaturi da je u pitanju 1096. pogrešni) krstaši su pristali kod slovenskog kralja u grad Skadar, kada je njihov vođa ovom srpskom vladaru potvrdio bratstvo. Bodin ih je prijateljski primio, što je potvrđeno i u izvorima, i bio je spreman da pomogne ovu ekspediciju i Rajmundovu vojsku...

Zajedno sa predavanjima koja tek očekuju zainteresovane ‒ „Stefan Nemanja i Fridrih Barbarosa” i „Car Dušan ‒ nesuđeni predvodnik krstaškog pohoda”‒ Uzelac stvara trilogiju koja obrađuje tri bitna događaja u dodirima Srba i krstaša i teme kao što su fenomen krstaških ratova, značaj jugoistočne Evrope u krstaškim planovima i projektima, viđenje Srba i drugih pravoslavnih balkanskih naroda u očima učesnika krstaških pohoda, arheološki tragovi boravka krstaša i zapadnih hodočasnika u srpskim zemljama…

Komentari11
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Zoran
Kako su mi pričali u manastiru Hilandaru na Svetoj Gori, krstaši su u svojim pohodima i napadali Hilandar da ga opljačkaju. Srećom se Hilandar uvek odbranio
др Милан Лекић
Узелац се изгубио, јер уместо да се држи савремених кредибилних извора, најстаријих преписа Зонаре, Скилице, Кекавмена, Ане Комнине који становнике виз. теме називају Србима, Далматима или Србима-Далматима– он користи Нићифора Вренија и посебно Скиличиног настављача, текстове писане у 19 веку (Бонски корпус 1836, 1839), у којима су за потребе илирских националромантичара, интерполирани „Хрвати“ и „Дукљани“, а „Настављач“ Бодина прогласио за „Бугарског цара“ (3. том Визант. извора САНУ, 2007).
Čarapan
Eto tako se to iznese mušljenje pa se profesionalno navede izvor Bravoo
Боро
Порфирогенитов спис, строго и јасно помиње Србе и Хрвате, као народе који су се доселили у Византију, на позив Византијског Цара. Дакле, ако је Порфирегонит знао за Србе и Хрвате, Бодин никако не може бити никакав словенски владар, већ само и искључиво србски. Желим да верујем да је у питању груба омашка, а не незнање, јер се ово прво и може исправити.
Ко је
Каже, дошао код словенског краља...српског владара. Шта је Бодин, докторе, прво или друго? Да ли то значи да је Бодин краљ свих словена? Или је само српски краљ? Ако је краљ словена, а којих је то он словена краљ? Ко су ти словени? Да нису византијци? Јесу ли византинци словени? Јесу ли то исти они које описује Мавро Орбини? Јасно је мени ко му је дошао од латина у посету али ми није јасно код кога су дошли латини, код словена или код срба докторе?
slamkamenac
Pojam Grka je pojam 19. veka, kada je nastala Grcka. Pre toga su bili u drzavnom smislu Vizantinci a u etnickom smislu Heleni. Vizantinac je siri pojam od Helena ili Grka jer se odnosi na bilo kojeg podanika te Imperije. za vreme turaka su bili podanici Turskog Carstva. Sto se tice samog pominjanja "Slovenskog vladara" , pa istina je, da je bio jedan od slovenskih vladara, ne vidim nista sporno...nigde se na kaze da je bio jedini vladar Slovena...
@Душан
Доиста је тако како кажете? А јесу ли ти Рацени који живе у држави Рашкој а којима владају Немањићи Срби? Или нису срби већ су само словени, један од народа који је део “вишенационалне” Византије? Да ли ти Рацени тада живе у Стону( на Пељешцу)? Или у Дубровнику?? Једу ли византинци грци? Или су и грци и словени и још неки? Који је тај Константин који је основао Константинопољ? Грк? Словен? Римњанин? Латин је јако прецизан назив, Душанов законик чланови од 7-10, врло прецизно кажу шта и како.
Prikaži još odgovora

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.