Kako ispraviti „krive Drine” u policiji
U godini pandemije virusa korona uz zdravstvene radnike i vojsku i policajci su podneli najveći teret. Osim svakodnevnih poslova u borbi protiv kriminala, tokom 2020. bili su angažovani na nadziranju mera za suzbijanje virusa, kao i na održavanju javnog reda i mira tokom protesta početkom jula širom Srbije. Veliki broj policajaca je u napadu huligana povređen na ovim protestima.
Radeći svoje redovne zadatke, policajci „nose glavu u torbi” spasavajući tuđe živote i zbog toga od države zaslužuju mnogo više, smatraju sagovornici „Politike”, predsednici policijskih sindikata.
Veljko Mijailović, predsednik Policijskog sindikata Srbije (PSS), ističe da novi menadžment MUP-a (koji uključuje ministra, njegov kabinet i najuže saradnike) sada mora da „ispravlja krivu Drinu” onih grešaka koje je napravilo prethodno rukovodstvo.
„Najjakutnije je to što su najbolji policijski operativci koji su rešavali najteža krivična dela i borili se svim silama protiv kriminala, prebačeni u vatrogasno-spasilačke jedinice”, kaže Mijailović.
On dodaje da policijom moraju da rukovode profesionalci, a ne ljudi koji su napredovali preko raznih veza.
„Sve kadrove, njih oko 250, koji su postavljeni za vreme prethodnog menadžmenta i napredovali ’brzinom svetlosti’ treba proveriti jer oni prave problem u sistemu”, zaključuje Veljko Mijailović.
Lazar Ranitović, predsednik Sindikata srpske policije (SSP), navodi da je problematično i to što su velike razlike u platama između onih koji sede u toplim kancelarijama (starešine) i policajaca koji su na terenu, a sav teret operativnog i svakog drugog posla leži upravo na policajcima na ulici.
„Dnevnica za rad na terenu od 150 dinara je mizerna. Karijerni razvoj u MUP-u pun je manjkavosti uz nelogično ocenjivanje zaposlenih i uz mogućnost velikih zloupotreba”, objašnjava Ranitović.
Predsednik SSP-a kaže da je problem i blaga kaznena politika za napadače na policajce.
„Floskula ’napad na policajca je napad na državu’ postala je izlišna. Napadač bude na slobodi pre nego što policajac završi pisani izveštaj povodom napada na njega. Država je zakonom dala određena ovlašćenja policajcu i kada ih službenik ispravno upotrebi on bude privatno tužen od osobe nad kojom je upotrebio sredstvo prinude.
Država tada ne staje iza policajca, već ga prepušta tome da se sam brani na sudu”, ističe naš sagovornik.
Ranitović dodaje i da je poseban kolektivni ugovor za policijske službenike – očajan. Stanovi za službe bezbednosti se dele bez jasnih kriterijuma, napominje on.
„Treba promeniti i pravilnik o solidarnoj pomoći, a Zakon o policiji mora da pretrpi ozbiljne izmene. Policajac zaslužuje posebno plaćenu subotu i nedelju. Pripadnici MUP-a zbog posla često nisu sa svojim porodicama u vreme nedeljnog ručka. Poseban kolektivni ugovor mora jasno da propiše visinu dnevnice, visinu vrednosti poklon paketića. Ipak, bez obzira na uslove u kojima rade, policajci uvek daju svoj maksimum i profesionalno obavljaju posao. Kada kažem policajac, mislim i na vatrogasce i na sve one koji se brinu o bezbednosti građana”, zaključuje Lazar Ranitović.
Mijailović kaže da je važno da se reše i problemi u vezi sa policijskim uniformama i stanicama.
„Jedan deo policije ima pohabane uniforme. Zima je, hladno je vreme, ne smemo dozvoliti da policajci nose pocepane uniforme. Takođe, pojedine ispostave nisu najadekvatnije uređene i nisu osposobljene za rad. Samo na teritoriji Beograda ima nekoliko takvih policijskih stanica. Imamo slučaj da u jednoj ispostavi radi 70 ljudi, a ukupan prostor je oko 30 kvadrata. To su neprihvatljivi uslovi. Treba napraviti dobar ambijent za sve pripadnike MUP-a. Ne tražimo ’Hajat uslove’, već nešto pristojno da bismo i u tom segmentu vratili svoj ugled u društvu i normalno obavljali posao”, kaže Mijailović.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


