Nedelja, 05.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ankara ne odustaje od ruskog oružja

Turska traži od Vašingtona da je vrati u program za proizvodnju „nevidljivih” borbenih aviona F-35, ali se u Pentagonu plaše da bi se oni našli pod lupom špijuna iz Moskve
Ankara ne odustaje od ruskog oružja
Руски војни авион допрема делове ракета С-400 у турску ваздухопловну базу Акинчилар (Фото EPA-EFE/STR)

U   prvom zvaničnom kontaktu nove američke administracije i Turske istaknuta je obostrana spremnost da se uspostavi „kontinuirani dijalog” kako bi se premostili problemi koji godinama opterećuju odnose dve savezničke zemlje i ojačali mir i stabilnost u nemirnom regionu. U Ankari se nadaju da će Džozef Bajden ispraviti greške koje su njegovi prethodnici napravili prema Turskoj.

U telefonskom razgovoru Ibrahima Kalina (savetnika predsednika Redžepa Tajipa Erdogana za spoljnu politiku) i Džejka Salivana (američkog savetnika za bezbednost), prvog posle ustoličenja novog šefa Bele kuće Džozefa Bajdena, rečeno je da dve zemlje treba da rade na jačanju NATO-a, jer je to preduslov za očuvanje mira i stabilnosti u regionu i svetu. Dvojica zvaničnika razmenili su mišljenja o situaciji u Siriji, Libiji, Nagorno-Karabahu i krizi u istočnom Mediteranu i pozdravili nastavak razgovora o spornim pitanjima Ankare i Atine.

„Turska i SAD su se saglasile da otvore kanale za dijalog kako bi uspostavile konstruktivnu saradnju u periodu koji dolazi”, saopšteno je u Ankari.

U razgovoru – do koga je, kako se nezvanično saznaje, došlo na inicijativu turske strane – nisu mogla da se zaobiđu ni sporna pitanja. Američka strana je potegla tursku kupovinu ruskih raketa S-400 koje bi iznutra mogle da podriju NATO, dok je Ankara zamerila Vašingtonu što podržava Kurde u Siriji, za koje tvrdi da su teroristi.

„Nadam se da će predsednik Bajden povući pozitivne poteze i inicirati dijalog koji bi mogao da ojača odnose dve savezničke zemlje. Amerika treba da ispravi veliku grešku jer nas je neopravdano isključila iz proizvodnog programa aviona F-35”, izjavio je predsednik Erdogan povodom promene u Beloj kući.

SAD su u decembru uvele sankcije Ankari zbog kupovine ruskih raketa S-400. Na udaru su se našli funkcioneri turske odbrambene industrije, a blokirane su i dozvole za izvoz u Ameriku. Pošto Erdoganova vlada odbija da poništi ugovor s Rusima, Vašington je zarad toga ranije odlučio da Tursku izbaci iz programa za proizvodnju „nevidljivih” borbenih aviona F-35, jer se u Pentagonu plaše da će se oni naći pod lupom ruskih špijuna. Prekinuta je obuka turskih pilota, a blokirana je i isporuka prva četiri već kupljena F-35.

U Vašingtonu zasad ne pokazuju spremnost da odustanu od sankcija dok se Turska ne odrekne ruske vojne tehnologije koja će moći iznutra da špijunira savremeno američko naoružanje. Ministar odbrane Hulusi Akar izjavio je da to ne dolazi u obzir, jer je to završen posao.

U Turskoj uporno ističu da će se S-400 koristiti izvan odbrambenog sistema NATO-a i da će ga strogo kontrolisati njeni stručnjaci. „Opasnost od ruskog špijuniranja praktično ne postoji”, tvrdi ministar odbrane Akar i poziva američke stručnjake da zajedno razmotre otvorena pitanja koja se već duže vreme potežu zbog kupovine ruskog vazdušnog odbrambenog sistema koji je izazvao veliku zabrinutost u atlantskom savezu.

„Turska je član NATO-a, mi zajedno sa SAD i drugim zemljama alijanse želimo da budemo sastavni deo tog odbrambenog sistema”, objasnio je ministar odbrane. On je izrazio spremnost svoje zemlje da kupi i američke rakete „patriot” – ukoliko dobije povoljne uslove.

Odnosi Turske i Amerike našli su se na proveri kad je administracija Baraka Obame pre šest godina odbila da Ankari proda rakete „patriot” pošto je insistirala da učestvuje u njihovoj proizvodnji. Posle toga predsednik Erdogan se okrenuo ka Vladimiru Putinu. Ali to nije jedni problem koji opterećuje odnose dve savezničke zemlje. Drugo, Pentagon podržava Kurde u Siriji (Jedinice za zaštitu naroda), pošto se bore protiv pripadnika Islamske države, dok u Ankari iznova tvrde da su oni teroristi. Treće i poslednje, dve američke administracije oglušile su se o zahteve Turske da joj izruče imama Fetulaha Gulena, osumnjičenog za pokušaj državnog udara sredinom 2016. godine, koji živi u Pensilvaniji. U Ankari se nadaju da će predsednik Bajden konačno ispraviti tu grešku, mada s druge strane Atlantika zasad nema takvih nagoveštaja. Oprezniji analitičari upozoravaju da je on bio potpredsednik u vreme vladavine Baraka Obame, kada su i počeli prvi veći sudari na relaciji Vašington–Ankara, koji su se u međuvremenu produbili.

Komentari9
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Z. Savic
Ameriku brine zblizavanje Erdogan i Putina. Bajden ce uciniti sve da razbije taj savez. On je u kampanji rekao da ce pomoci turskoj opoziciji da srusi sultana Erdogana na sledecim izborima.
Mujo Rozajac
Erdogan se ponasa kao svojevremeno Tito igra na dve karte - NATO i Moskvu. U zapadnom vojnom savezu su ocigledno na mukama jer nije lako odbaciti Tursku koja posle Amerike ima najvecu armiju u NATO-u.
Nikola
Mujo, nije Turska sedela na dve stolice, cak sta vise bili su verna clanica Nato-a. A onda se dogodio neuspeli vojni puc u Turskoj. Nakon toga Turska se polako okrece Rusiji a ujedno distancira od Amerike i Nato-a jer njih smatra za organizatore puca. Daleko od toga da branim Tursku, ali u ovom slucaju su potpuno u pravu. Kakvi su to Nato saveznici koji ti prirede vojni puc u drzavi. Svako bi se distancirao od takvih saveznika.
Иван Грозни
Свако зближавање Русије и Турске опасно је за хришћане на Балкану.
Nikola
Ivane, upravo suprotno od toga sto ste naveli. Zblizavanje Rusije i Turske moze da relaksira odnose na relaciji Srbi-bosanski muslimani.
Миодраг Јовановић
Блиски односи Москве и Анкаре су брана Србима од агресивног понашања Турске према Србима. Ово не да није опасно за нас православце, него врло корисно.
Prikaži još odgovora
Mustafa Aga
Ajde da vidimo, da li che Erdogan, po letnjoj vruchini, da prevede Amere, zedne preko izvorske hladne vode...
Aleksandar Adzic
Nema on sta da ih prevodi preko izvorske hladne vode. Turska je nezavisna drzava i sama odlucuje o tome koje ce naoruzanje kupiti iz inostranstva. Price o tome da S400 moze da kompromituje tehnologiju F-35 su za malu decu. Turska je u proizvodnju F-35 ulozila oko 8 milijardi dolara. Amerikanci ili da pocnu isporuku aviona ili da vrate pare i plate odstetu.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.