Petak, 24.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Treba izgraditi više krematorijuma u Srbiji

Treba izgraditi više krematorijuma u Srbiji
Ново гробље (Фото Д. Јевремовић)

Sledeći izražene potrebe, kao i primere razvijenih i bogatijih zemalja i prednosti kremiranja kao oblika sahranjivanja, krematistička organizacija „Oganj” se zalaže za izgradnju više krematorijuma u Srbiji. Ova nevladina i neprofitna organizacija osnovana 1904. smatra potrebnim da se pokrene šira inicijativa za izgradnju još dva krematorijuma u Srbiji. Uz postojeće u Beogradu (izgrađen 1964. godine) i u Novom Sadu (1964), sagledane su potrebe da se izgrade krematorijumi u još dva veća grada u Srbiji, kao što su Niš i Kragujevac. Imajući u vidu broj stanovnika u Beogradu (1,7 miliona), Novom Sadu (460.000), Nišu (260.000) i Kragujevcu (120.000), očekuje se da će ovaj predlog pobuditi odgovarajuću pažnju i angažovanje više subjekata.

U Srbiji je, posle više tzv. godina mršavih krava (dublja i duža ekonomska kriza, teško održavana infrastruktura i neinvestiranje), pokrenut investicioni ciklus u infrastrukturu javnog sektora. Kombinovanim izvorima finansiranja (domaćim i stranim, javnim i privatnim) urađeni su projekti, izgrađeni novi delovi auto-puta, renoviraju se putevi i železnica, gradiće se metro u Beogradu...

Krematorijumi još nisu prioritet, ali je potreba za njima sve evidentnija. Pandemija i povećana smrtnost usled kovida 19 na to snažno upućuju. Opšte shvatanje prednosti kremacije takođe je u porastu. Očekuje se da će i novoizabrani patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije dodatno relaksirati inače fleksibilno (poštovanje volje pokojnika i porodice i vršenje obreda) ponašanje sveštenstva u Srbiji i pristupanje vernika kremaciji. Nažalost, nema političkih inicijativa za izgradnju i modernizaciju krematorijuma. Političke partije kao da se plaše da programski i operativno pristupe ovoj potrebi, koja nije popularna, ali je višeznačna (socijalna, ekološka, ekonomska), realna i životna.

Demografske tendencije u Srbiji nisu ružičaste. Sada je oko 900.000 stanovnika starije od 75 godina, pri čemu je očekivano vreme života oko 76 godina. U 2019. godini preminulo je 101.458 osoba, odnosno 15 na 1.000 stanovnika.

Ovi podaci upućuju na potrebu za izgradnju krematorijuma. Glavni motiv za izgradnju u Nišu i Kragujevcu je zadovoljavanje potreba i želja dela stanovništva ovih gradova da utočište nađu u vatri, a njihovih porodica da urne s pepelom budu u kolumbarijumima, rozarijumima, vrtovima sećanja i drugim mestima koja su njima bliža i pristupačnija i odražavaju želju i volju preminulih.

Za razliku od Beograda i Novog Sada, u Nišu i Kragujevcu postoji veća inercija ranijih navika ukopnog sahranjivanja i to je dvostruka muka u odnosu na novu kremacionističku naviku, koja se usporeno i postepeno stiče. Međutim, malo-pomalo, ni u ovim sredinama neće biti toliko potrebno da se ističu ekološke i druge prednosti kremacije za koje se krematističke organizacije zalažu, kako na nacionalnom, tako i na multilateralnom nivou, poput Međunarodne krematističke federacije i Evropske unije krematista.

Prvi put održana u Beogradu, Konferencija Evropske unije krematista uputila je na vrlo poželjno ubrzanje procesa.

Na strpljenje i upornost upućuju i iskustva iz razvijenijih i bogatijih zemalja, gde je standardno da u gradovima počev od 50.000 stanovnika postoji odgovarajući krematorijum. Da je u proaktivnom strpljenju spas, potvrđuju i podaci iz izvora krematorijuma u Beogradu i Novom Sadu. Tako su u Beogradu u 2020. sahranjena 11.893 lica, a kremirano 3.317, dok je 2019. sahranjeno 10.341 preminula osoba, a kremirano 2.857. Time je prvi put dinamika kremiranja (porast od 16,1 odsto)izraženija od dinamike ukopnog sahranjivanja (15 odsto). Povećano je i učešće kremacija u sahranjivanju – s 27,5 na 27,8 odsto. Slična je situacija i u Novom Sadu, gde je u odnosu na 2019. broj kremacija u 2020. bio veći za 12 odsto, a udeo strukturnog učešća za 18,1 odsto.

Suvišno je isticati, ako bi se sledio primer Beograda i Novog Sada, kakve bi sve prednosti za lokalnu samoupravu Niša i Kragujevca imala izgradnja dva nova savremena krematorijuma. Pretpostavka je da će se usled dejstva kovida 19 reaktivirati i ranije pripreman projekat novog krematorijuma u Beogradu. Valjalo bi o tome porazmisliti uoči izbora koji predstoje i dati podršku zalaganjima „Ognja”.

Slobodan Stojanović,
potpredsednik „Ognja” i Evropske unije krematista

Komentari5
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

saša
Браво за аргументе.Запитајте се колико Нишлија и Крагујевчана и других грађана отежано испуњава заветну жељу.Колико нечињењем не поштујемо достојанство дела наших грађана и њихових породица. Држава би могла да подржи племенита настојања Огња било путем својих директних субвенција било путем јавних комуналних предузећа,као што се чини за енергетску ефикасност.Не мора у свему да буде партијско политичка воља може и треба државно грађанска.Све похвале за иницијативу и одмерен приступ аутора.
milena
Tačno,konstruktivno i dobronamerno.Još uvek,nam trebaju i takvi krematorijumi, ali i Dositeji i Prometeji. Kad mnogo toga treba,onda mogu biti paralelni investicioni prioriteti i prečistači vode i kanalizacija i kremacija, sve je to ekologja... Obrayovanje,vaspitanje,prosvetiteljstvo ,medija,kao nekad Djoko Vještica i onda manje predrasuda i predubedjejna. Kada se ne investira u obrazovanje i ekologiju,plaćaju se telohranitelji i lekari
momcilo
Kao sto se kaze Tiha voda breg roni.Doci ce i krematorijumi na red.Kvalitet sistema ogleda se u mogucnostima visestrukog slobodnog izbora.Iako je odluka o kremiranju delikatnija,ona je isto toliko bitna kao i o vakcinisanju.
Jole
Potpredsedniku "Ognja" Stojanviću "Politika" je u rubrici "Medju nama" dala neprimereno veliki prostor za tekst u kome on želi da reklamira svoju firmu. Tradicija Srba od vajkada je da se mrtvi sahranjuju, a ne kremiraju. Ima Srbija mnogo hitnijih i značajnih stvari sa kojima bi trebalo da se pozabavi, od krematorijuma. Umesto kremaotrijuma, Stojanović bi Srbiju trebalo da motiviše da se upoređuje sa bogtijim zemljama u cilju boje ekonomije i životnog standarda građana.
Maja Nikolić
Kakvo nepoznavanje srpskog građanskog društva. ''Oganj'' nije firma, već neprofitno UDRUŽENJE GRAĐANA osnovano 1904.godine. Začetnici ideje bili su lekari iz ''zdravstvenih i higijenskih razloga''. Dr Jovan Jovanović Zmaj je o prednostima kremacije pisao časopisu ''Orao'' još krajem 19 veka, a Oganj su osnovali lekari Vojislav Kujundžić, Slobodan Ribnikar, Momčilo Ivković, Radivoje Vukadinović uz druge učene ljude tog vremena - najpoznatiji je naš veliki naučnik Milutin Milanković.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.