Bitka za reke na dva fronta
Niš – Veliki broj udruženja građana i neformalnih grupa na jugu i jugoistoku Srbije upornim delovanjem uspevaju da zaustave izgradnju mini-hidroelektrana na rekama i manjim vodotokovima Stare i Suve planine. Ove jeseni, međutim, ponovo imaju velike probleme sa investitorima. Ali ne samo s njima: borbu vode i sa administracijama pojedinih opštinskih vlasti, koje niti poštuju odluke i preporuke što su ih najviši državni organi doneli posle brojnih protesta, niti se obaziru na apele da se sačuvaju priroda i zdrava životna sredina.
Sve je vidljivija podrška koju investitori dobijaju od pojedinaca i službi nekih lokalnih samouprava na jugu i jugoistoku Srbije. Njihovi postupci i odluke, koje nevešto pokušavaju da prikriju, pravi su vetar u leđa svima onima koji ne odustaju od izgradnje mini-hidroelektrana.
Poslednji u nizu takvih primera, na koji su ukazali aktivisti udruženja „Odbranimo Vlasinu”, „Odbranimo reke Stare planine”, kao i meštani sela pored Rupske reke, tiče se odluka opštinskih organa za urbanizam, privredu, zaštitu životne sredine i imovinskopravne poslove u jednoj varošici na jugu naše zemlje.
Kada je 19. decembra 2019. investitor MHE podneo zahtev za izgradnju hidrocentrale na Rupskoj reci, od nadležnih je dobio rešenje da je takva namera odobrena i da je rok za početak izgradnje dve godine.
Desetak dana pre isteka roka u ovoj opštini doneto je novo rešenje, u kojem je navedeno da se ispravlja tehnička greška u delu koji se odnosi na rok važenja građevinske dozvole. Tako je formulacija „Građevinska dozvola prestaje da važi ako se ne otpočne gradnja objekta u roku od dve godine” zamenjena sa „Građevinska dozvola prestaje da važi ako se ne otpočne sa gradnjom objekta u roku od tri godine”.
Rešenje o „ispravci tehničke greške”, međutim, nigde nije objavljeno, a nema ga ni na sajtu ove lokalne samouprave. Ipak, građani i članovi udruženja za odbranu reka i zdravog života saznali su za njegovo donošenje, a od svesnih i savesnih službenika u ovoj opštini dobili su ga „na ruke”.
Odmah su, kako su nam rekli, podneli žalbu, ali i skrenuli pažnju na bahatost pojedinih službenika i organa ove, ali i mnogih drugih lokalnih samouprava koji su se svrstali na stranu investitora.
Sada, kada je sve obelodanjeno, ostaje ključna dilema: da li će ukazivanje na nezakonito postupanje, korupciju i sve drugo na šta se sumnja usloviti reakciju države? Tačnije, da li će se nadležni organi pozabaviti malverzacijama i mahinacijama službi i službenika „na lokalu”?
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


