Sreda, 15.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Sećanje na saradnju s kolegama iz Vijetnama

Sećanje na saradnju s kolegama iz Vijetnama
(Pixabay)

Nedavni događaji zabeleženi u Zrenjaninu prilikom izgradnje fabrike, na kojoj su zaposleni i radnici iz Vijetnama, podsetili su me na lepe uspomene i saradnju s tim divnim ljudima.

Radio sam 1988. i 1989. godine u Iraku na izgradnji velike brane „Baduš dam” na reci Tigar kod Mosula kao konsultant za geodetske poslove. Na ovom objektu radilo je oko 5.000 Vijetnamaca, među kojima je bilo i nekoliko desetina geodetskih inženjera. Mi smo mogli da angažujemo osmoricu od njih, koji su od prvog dana pokazali veliku želju da ovladaju savremenim geodetskim metodama snimanja. Brzo su savladali i operacije na najsavremenijim geodetskim instrumentima. Nama su bili veoma zahvalni zbog kolegijalnosti i pomoći koju smo im pružali, a i kada bismo ih povezli automobilom. I pored teških uslova – neodgovarajućeg smeštaja, loše hrane, nedostatka vode za piće i održavanje higijene – radili su bez znakova nezadovoljstva. S ponosom su obavljali svoje obaveze po ugovoru između Iraka i Vijetnama.

Kada sam ih posetio u njihovoj baraci, video sam kako žive. Nameštaj – krevete, klupe, sto i nekoliko hoklica – napravili su sami. Nasred plafona vrteo se pohabani ventilator, u jednom uglu sobe bilo je smešteno plastično korito, a u njemu poveća santa leda od zaleđene vode iz reke Tigar. Led je imao dvonamensku ulogu: korišćen je za rashlađivanje prostorije, a istopljena voda služila je za piće. Lepo su me dočekali i ugostili.

Kad su Iračani okupirali Kuvajt, Vijetnamci su počeli da se vraćaju u domovinu. Jednog dana došli su i naši saradnici da se pozdrave s nama. Rastali smo se kao pravi prijatelji i kolege, uz njihovu veliku zahvalnost i dubok naklon u duhu budizma.

Za Irak me vežu lepe uspomene na posete velikom broju spomenika asirske kulture. S gnušanjem i ogorčenjem kasnije sam saznao da su ostaci stare Ninive porušeni, da je letnja rezidencija Nimrud, na čijem su ulazu bili izuzetno lepi i očuvani kipovi, sravnjena sa zemljom, da su ostaci Ašura uništavani, a da su Hatru razorili buldožerima. To su dela bezumlja, vandalski činovi islamskih ekstremista, i to u 21. veku.

Uprkos svemu što se u poslednje vreme iz medija moglo saznati kad je reč o vijetnamskim građevincima koji rade u Zrenjaninu, nadam se da će oni iz naše zemlje ipak poneti i neke lepe utiske.

Radoš Krunić,
diplomirani inženjer geodezije

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Mijo Pivljanin
Ta preduzeća su opstajala samo zahvaljujući američkoj pomoći koju je pribavljao Tito. Da nije bilo Tita većina Srba bi i danas živeli u kućicama bez struje i išli kaljavim sokacima kao u vreme kraljevine. Tito je Srbiju elektrifikovao, industrijalizovao, što je za Titova vakta napravljeno vi niste uspeli ni da okrečite.
Travunije
Vi ste dakle radili na Baduš brani, pa što je niste završili onda_ Ostade nezavršena i dan danas. Eto kakve su bile te SFRJ kompanije koje su kao važne poslove radile u inostranstvu. Interesantno - samo u zemljama trećeg sveta - Irak, Libija, Egipat.
Земунац
Изгледа да сте заборавили шта се дешавало у Ираку и око Ирака након инвазије на Кувајт. Многим компанијама из ЈУ су остала заробљена средства и ненаплаћени дугови у Ираку. Важно је да се опљуне по вредним људима и њиховим успесима, а успут буди речено од 1945 па на даље велике и важне послове код нас су радиле наше компаније. Није онда било ни кинеских, ни вијетнамских ни других компанија да граде бране, хидроцентрале, аутопутеве и сл.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.