Sreda, 24.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Jači dinar, manja rata

Jači dinar, manja rata
Национална валута је ојачана дочекала први дан октобра

Nacionalna valuta je ojačana dočekala prvi dan oktobra – evro zvanično vredi 78,86 dinara koliko i poslednjeg dana minule sedmice. Od osam sati jutros formiraće se novi kursna lista, ali će srpska valuta, koja za poslednje tri godine nije bila jača nego sredinom minule sedmice, ostati na nivou nižem od 79 dinara za evro – zavisiće od tržišta, ali i mera centralne banke. Jačanje dinara podudaralo se sa reizborom guvernera NBS koji bi na današnjoj konferenciji za novinare mogao da predoči monetarne poteze do kraja godine.

U svakom slučaju, kurs dinara ostaje i dalje stabilan i pored nedoumice da li bankari možda očekuju da NBS uskoro ponovo podigne svoju kamatnu stopu, koja trenutno iznosi 9,75 odsto, ili je reč o uobičajenoj pojavi za kraj septembra. Tek oslabljen evro bio je prilika za one koji imaju ušteđevinu pa su građani, kako su potvrdili menjači, uglavnom kupovali evropsku valutu za manje od 79 dinara.

Zašto jača dinar? Menjači kažu da je slabljenje evra inače karakteristično za septembar zbog početaka školske godine, a iz NBS su objasnili da je to zbog dodatnog priliva kapitala iz inostranstva, uključujući i po osnovu dokapitalizacije pojedinih banaka.

Znatna ponuda deviza po osnovu stalnih deviznih priliva, potvrđuju i ekonomisti, jedan je od faktora koji uslovljava blago jačanje dinara u odnosu na evro. To se odnosi pre svega na zaduživanja naših preduzeća u inostranstvu koja taj novac moraju da pretvore u dinar jer se njima obavlja većina platnog prometa. Takođe, rastu i direktne investicije.

Na veću vrednost nacionalne valute utiče i politika kamatne stope NBS. Naime, povećanje referentne kamatne stope NBS moglo bi opet da dovede do pritiska na jačanje dinara, jer, kako objašnjavaju ekonomisti, po pravilu viša kamatna stopa centralne banke jača domaću valutu. Pri tom podsećaju na svež primer pada dolara zajedno sa obaranjem bazne kamatne stope američkih Federalnih rezervi. Nasuprot našoj, američka valuta je upravo prošle nedelje doživela još jedan rekordni minimum. Dolar je samo u petak pao više od pola centa prema evru i jenu, a prema kanadskom imenjaku je na najnižem nivou za više od 30 godina, od 1,0074 za kanadski dolar. Statistike pokazuju da je američki dolar do sada ove godine oslabio za više od sedam odsto prema evru, a tri odsto prema jenu.

I dok američko finansijsko tržište "drma" neizvesnost zbog oslabljenog dolara, sredinom prošle sedmice evro je vredeo samo 78,19 dinara, što je najniži nivo od decembra 2004. godine. Mesec dana ranije srednji kurs evra je iznosio 80,05 dinara, dok je godinu dana ranije bio 82,83 dinara.

Za razliku od krize na američkom tržištu hipotekarnih kredita i pada vrednosti dolara prema evru, oslabljena evropska valuta u Srbiji donela je korist građanima koji otplaćuju kredite vezene za tu valutu. Pitanje je samo kada koja banka skida ratu za otplatu. Ako je, recimo, mesečni dug 100 evra ušteda na kursu je mogla da bude čak oko 180 dinara, jer minule srede je evro vredeo 78,19 dinara, a 26. avgusta 80,05 dinara.

--------------------------------------------------------------------------

Nijanse u kursu

Banke i menjači formiraju svoje kursne liste po kojima prodaju i otkupljuju evro čiji je zvanični kupovni kurs od petka do danas iznosio 78,62 dinara, a prodajni 79,09 dinara. Tako je u subotu evro u Komercijalnoj banci otkupljivan za 78,30 dinara, a prodavan za 79,28 dinara, dok je Inteza banka prodavala evropsku valutu za 78,31 dinar, a prodavala za 79,89 dinara. Istovremeno, u pojedinim menjačnicama, građani koji su želeli da kupe evro, to su mogli da učine po ceni od 79,55 dinara, a oni, pak, koji su bili primorani da prodaju deviznu ušteđevinu, za jedan evro dobijali su 78,35 dinara.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.