Šta je Čaves rekao u Moskvi
Specijalno za „Politiku“
Moskva, 24. jula – Da i predsednici država moraju strogo da vode računa o svakoj izgovorenoj reči dokaz je i skandal koji se dogodio neposredno pošto je predsednik Venecuele napustio Rusiju. Vlada Venecuele izrazila je danas nezadovoljstvo novinskim izveštavanjem sa te posete. Reč je o informaciji da je kontroverzni predsednik Venecuele pozvao Rusiju da na teritoriju njegove zemlje stacionira svoju vojnu bazu, kao i o tome da će u naredne četiri godine od Rusije kupiti oružja u vrednosti od 30 milijardi dolara.
„Sa zabrinutošću pratimo iskrivljene informacije o uspešnoj poseti Uga Čavesa Rusiji. Izjavu da će kupiti oružje u vrednosti od 30 milijardi dolara već je demantovao sam predsednik. Ipak, pojavila se nova ’informacija’ o predlogu Rusiji da stacionira svoju vojnu bazu u Venecueli. Ta laž koju su proširili svetski i privatni venecuelanski mediji koristi se za kvarenje imidža naše zemlje u stalnoj kampanji koju imperijalizam vodi protiv nas”, kaže se u saopštenju Ministarstva informisanja Venecuele.
Šta je, Čaves, stvarno rekao u Rusiji?
O trideset milijardi dolara se, prema izveštajima ruskih agencija dok je Čaves još bio u Moskvi, zaista govorilo. Agencije su sa oznakom „hitno” posle njegovog razgovora sa Medvedevom i Putinom objavile da je sam Čaves saopštio na konferenciji za štampu da će kupiti oružje u tom iznosu. Ipak, on je to ubrzo demantovao izjavivši: „Ne znam otkud im ti brojevi: trideset milijardi za četiri godine... razne su tamo sume, to je dinamičan proces.”
I drugu, kasnije demantovanu, informaciju o vojnim bazama objavile su ruske agencije čiji su novinari prisustvovali konferenciji za štampu:
Prema Interfaksu, Ugo Čaves je na novinarsko pitanje da li je moguće da se ruske vojne baze pojave u njegovoj zemlji odgovorio:
„Rusija ima dovoljno mogućnosti da obezbedi svoje prisustvo u raznim delovima sveta. Ako ruske oružane snage požele da budu prisutne u Venecueli, one će tamo biti toplo primljene”, rekao je Čaves i dodao:
„Mi ćemo podići zastave, udaraćemo u bubnjeve i pevati pesme, zato što su došli naši saveznici, s kojima imamo zajednički pogled na svet.”
Naravno, izjava se dopala ruskim medijima, pogotovu u situaciji kad se traži adekvatan odgovor na američko nastojanje da u Evropi postavi svoju PRO, ali je teško poverovati da su je izmislili. Verovatnije je da je, kad se vratio kući, temperamentnom i impulsivnom Čavesu skrenuta pažnja da Ustav Venecuele iz 1999. zabranjuje stacioniranje stranih vojnih baza na svojoj teritoriji. Prema članu 13. „geografski prostor Venecuele je zona mira i na njemu se ne mogu stacionirati strane vojne baze”.
Zato je ministar malo popravio predsednika izjavivši u saopštenju da je izjava glasila ovako: „Ako se jedom ruska flota nađe na Karibima, sačekaćemo je zastavama i orkestrom. Biće to dolazak našeg saveznika i prijatelja.” Uz to, objašnjeno je da je reč bila „o poseti ruskih brodova, a ne o njihovom stacioniranju”.
Bilo kako bilo, poseta Čavesa Rusiji bila je veoma uspešna. Potpisana su četiri sporazuma između venecuelanske naftne kompanije „PdVSA” i „Gasproma”, „Lukoila, TNK-BP o osvajanju naftnih nalazišta u basenu reke Orinoko. Pored tog, Venecuela je zainteresovana za učešće „Gasproma” u dobijanju prirodnog gasa. Iako je na šestom mestu u svetu po rezervama nafte, ispred Rusije, ovoj zemlji neophodne su strane investicije i veoma je zainteresovana da one budu baš ruske.
Kad je reč o oružju, osim demantovane informacije o 30 milijardi za kupovinu, u Rusiji se nisu pojavile vesti da su bilo kakvi ugovori u toj sferi sklopljeni. Vesti su, međutim, stigle iz Stejt departmenta koji je izrazio nezadovoljstvo odlukom Rusije da proda Venecueli savremeno naoružanje u vrednosti od dve milijarde dolara. Za taj novac Venecuela će, između ostalog, dobiti 20 kompleksa protivvazdušne odbrane, 12 vojnotransportnih aviona i 24 aviona lovca. Za sada nije jasno da li je reč o novim ili starim ugovorima, ali je sasvim sigurno da dve zemlje ne žele da govore o tome, kako bi izbegle oštru međunarodnu reakciju.
Šesta poseta Čavesa Rusiji, iako nije donela nikakvu senzaciju koju bi predstavljali sporazumi o vojnim bazama ili o 30 milijardi vrednom ugovoru o prodaji oružja, može se smatrati korakom napred u ionako dobrim odnosima dve zemlje.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


