Subota, 20.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Novi evropski zid

SAD su preko Ukrajine formirale svoje čvrsto strateško ideološko-političko jezgro, dok drugoj strani ostaje nešto više od dve trećine čovečanstva za potencijalni paritet
Novi evropski zid
(Миланко Каличанин)

Tekući rusko-ukrajinski rat definitivno ima značajne uzroke globalnog karaktera u sukobu unipolarnog u nestajanju i multipolarnog svetskog poretka u usponu sa jedne i ideološko-liberalnog i nacionalno-suverenističkog razvojnog koncepta u tom kontekstu sa druge strane. Kao posledica toga definisana su dva globalna ideološko-politička geostrateška pola: liberalno-demokratski sa SAD i nacionalno-suverenistički sa Kinom i Rusijom na čelu. SAD u nastojanju da zaustave sopstveni silazak na globalne čelne pozicije to su i ozakonile u odgovarajućoj spoljnopolitičkoj strategiji i pratećim dokumentima jasnim identifikovanjem Kine i Rusije kao ideološki „nepodobnih” autoritarnih režima i ključnih rivala. Tako je globalno sučeljavanje strateško-politički ozakonjeno i postalo srž spoljnopolitičkih doktrina obe strane sa ciljevima odvraćanja po svim linijama.

Pokušaj Rusije da tim povodom otvori temu definisanja sfera uticaja u prostoru svog direktnog sučeljavanja sa SAD preko NATO u Evropi i položaja za Rusiju geostrateški ključne Ukrajine, nije dao rezultat i tako tekući sukob praktično omogućio. Bez dovođenja u pitanje protivpravnost ruskog upada ostaje vidljivo da je Ukrajina nekako samu sebe „preporučila” za žrtvu globalnog nadmetanja najpre majdanskom promenom strane 2014, potom odbijanjem da se sprovede Minski sporazum uz prihvatanje NATO opcije i najzad prihvatanjem prećutne „preporuke” zapada da separatističke probleme (Krim, Donjeck, Lugansk) reši vojnim putem.

Elem, ratu se još ne nazire pravi kraj što konkretno potvrđuje odlučnost da idu do kraja najpre Moskve realizacijom ratnih ciljeva uz punu cenu vojnih, političkih, ekonomskih gubitaka, potom i Vašingtona neviđenom mobilizacijom svog „tabora” i svih raspoloživih globalnih instrumenata, sve to uz indikativno ponašanje same Kine. Međutim neki elementi epiloga se već mogu nazreti. Najpre svet se definitivno ponovo deli, što najbolje ilustruje planetarna podeljenost oko sankcija Rusiji. Naime SAD su preko Ukrajine formirale svoje čvrsto strateško ideološko-političko jezgro, dok drugoj strani ostaje nešto više od dve trećine čovečanstva za potencijalni paritet. Nadalje globalna bezbednost je na ozbiljnoj probi, čak i u opasnosti tako što je opstanak vladajućeg svetskog poretka, zasnovanog na Povelji OUN, u velikoj meri u ozbiljnom preispitivanju. Potom sledi globalna ekonomija koja već trpi, a tek će. Primera radi američke i zapadne sankcije, uzgred budi rečeno koje po pravilu ništa pozitivno ne donose, već su ograničile funkcionisanje globalizacije preko njenih dosta važnih sloboda i mehanizama od kretanja robe i usluga do finansijskih i investicionih tokova. Konačno Ukrajina, kao glavna žrtva ovog vida globalnog nametanja, po svoj prilici neće opstati u svom prvobitnom geopolitičkom, teritorijalnom, ekonomskom i dr. izvornom pogledu.

U Evropi se već uobličava novi zid. Istovremeno se otvara i dilema oko strategije potpunog praćenja SAD u globalnom sukobu sa rivalima ili definisanja sopstvenog identiteta i strateških interesa. Naprosto uspostavljena od SAD, direktno i preko NATO-a, strateška monolitnost zapadne alijanse na probi je oko neizbežnih elemenata opstanka svake jedinke, sistema, društva: hrane i energije, što u slučaju Evrope u značajnoj meri kontrolišu upravo sukobljeni Rusija i Ukrajina i zbog čega Evropa ima suprotstavljene interese u odnosu na SAD. Tu je naravno i pitanje suštinske evropske bezbednosti, jer je Rusija evropska zemlja, a istorija neumoljivo opominje. Tu je najzad ekonomija, strateška udarna pesnica EU i njen lajtmotiv daljeg održivog i dinamičnog razvoja sa jakim evropskim posebnim akcentima. O ugroženosti kulturoloških, civilizacijskih, verskih i inih panevropskih izvornih korena da ne govorimo.

Kada je reč o Srbiji, nezavisno od političkih stavova i problema (KiM i dr.) trpe će svu generalnu štetu koja proizilazi iz međunarodnog položaja, opšte i naročito ekonomske međuzavisnosti, etnonacionalne složenosti, odsustva kvalitetne efektivne mogućnosti da zaokruži glavne strateške ciljeve (pozitivno rešenje KiM, pristupanje EU, srpsko pitanje). Poznati pritisci na Srbiju i njihovi koreni toliko su već prisutni i aktivni da ih jednostavno treba samo priključiti novim izazovima. Prema svemu optimalna formula da Srbija prebrodi tekuće i buduće izazove čini mi se da leži jedino u opštenacionalnoj odlučnosti da istraje na fundamentalnim postavkama sopstvenog identiteta i nacionalne i državne samobitnosti.

Diplomata u penziji

Prilozi objavljeni u rubrici „Pogledi” odražavaju stavove autora, ne uvek i uređivačku politiku lista

Komentari9
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Toni Markov
Ima li jedan medij u RS koji da kaze golu cinjenicu da zapad i nato drze 60% svjetskog BDP a Rusija manje od 2%, i to zahvaljujuci tome sto iskopaju. Percepcija korupcije je tamo visa nego u Albaniji i kakvu ravnotezu ili faktor jedna takva drzava predstavlja?
Konstantin Kalenos
Toni je Markov u pravu oko pomenutih procenata ali ima još, Rusija posjeduje oko šestine svjetskog teritorija, polovine rudnog, energetskog i mineralnog bogatstva, goleme poljoprivredne površine, nenaseljena je i nepobjediva. Točno je da ima i korupcije, kao da je drugdje nema. Konačno, narod je u Rusiji prilično mentalno zdrav.
Deda
Autor je zavrsio clanak optimalnom formulom za Srbiju u ovom izazovu. Sa iskustvom mojih 80 godina, dodao bih jedan savet. Srbija je u proslosti cesto radije birala “put pravde Boga istinoga” nego koristan i bezbedan put. To je vrlo skupo placala. Navescu samo primer mase koja je 1941 god na beogradskim ulicama trazila rat protiv Hitlera ponistivsi vec potpisan mir. Krajnje je vreme da Srbija, kao sve evropske zemlje, izabere put koji joj ne donosi stetu, vec korist i mir.
Дуле
А ја би навео пример из 1943. када је 3. Рајх још увек био снажан а све европске земље уз њега и сви заједно нападали На Русију. Ко би тада могао да помисли да ће само након 2 године Руси бити у Берлину? Србија је као и увек изабрала праву страну, остатак ће да одради време.
Deda
Odlican clanak ! Njegov naslov "Novi evropski zid", daje utisak da se zid iz Berlina posle 33 godine seli u Kijev. Sve napore Rusije i Evrope da saradjuju i grade zajednicku buducnost, sprecile su SAD. Sistematski su pripremale ulazak Ukrajine u NATO, gusile prava ukrajinskih Rusa, torpedovale Severni Gasovod 2, preko noci ugasile medije Sputnik i Russia Today. Nazalost, EU je ovo prihvatila, pogazivsi svoje osnovne vrednosti : postovanje ljudskih prava i slobodan protok robe i informacija.
Boza
Iluzija je da ce Rusija preko gasa i nafte da pokori Zapad.
Сун Цу
У овом сукобу знају се само победник и поражени. Највише профитира Кина, а поражена је Европа.
slobodan
Amerikanci profitiraju puno vise od Kine. Kina svakako, pogotovo na slaboj Rusiji. Vrlo brzo Kina ostaje bez svojih resursa, a Rusija je prirodni odabir za iscrpljivanje.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.