Sreda, 15.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Gde je početak pravopisne reforme srpskog jezika

Gde je početak pravopisne reforme srpskog jezika
Вук Караџић (Фото:документација „Политике”)

U rubrici Među nama, 22. aprila, gospodin Rajko Igić nas je podsetio na velikana kada je reč o reformi srpskog jezika. Naime, pisao je o Savi Mrkalju, Vukovom savremeniku, za koga je Meša Selimović u svojoj izvanrednoj studiji „Za i protiv Vuka” napisao da je to „čovek, darovit koliko i nesrećan, koji je načinio prvi značajniji i potpuniji pokušaj u smislu demokratizacije jezika i pravopisa”. Skerlić Savu Mrkalja ističe kao „preteču Vuka”. Jernej Kopitar takođe je cenio Savu Mrkalja, a o njegovoj knjižici „Salo debeloga jera libo azbukopretres”, dao je svoj sud: „U Mrkaljevoj knjižici ima više filozofije nego u drugoj debeloj gramatici”. Uloga Save Mrkalja u reformisanju srpskog jezika neosporno je izuzetno značajna i, bez obzira na ogromnu ulogu koju je Vuk odigrao, pridružujem se apelu da ne dozvolimo da padne u zaborav.

Međutim, reforma srpskog jezika nije krenula sa Savom Mrkaljem. U navedenoj studiji Meša Selimović piše: „Po onome što danas znamo, pre Dositeja, Solarića, Stojkovića i drugih, narodnim srpskim jezikom vanredno lepim i čistim, počeo je da piše još Gavril Stefanović Venclović, u prvim decenijama 18. veka, sto godina pre Vuka”. Smatra se da je on počeo pravopisnu reformu, jer je prvi primenio „uprošćeni pravopis”, kojim je uveo znakove za dž, ć i đ. Pored toga, iz znakova lj i nj izbacio je tanko jer i umesto toga upotrebio apostrof – l’, odnosno n’. Međutim, sredinom 18. veka, pod uticajem političko-verskih struja koje su navodile na čvršće vezivanje za Rusiju, to nije naišlo na plodno tlo za primenu, što je tek sačekalo Savu Mrkalja i Vuka da se s tim problemom izbore. Sava Mrkalj je u toj borbi tragično nastradao, a kroz šta je sve prolazio Vuk Karadžić dobro je poznato.

Na kraju, bitno je napomenuti da ogroman značaj Vuka Karadžića za reformu srpskog jezika neće biti ni malo okrnjen ako se neguje uspomena i na ostale „jezikoslovce” koji su doprineli da danas imamo – i to ne samo mi Srbi, već i mnogi drugi narodi na ovom prostoru, koji se u političkom žargonu naziva regionom – savršeni pravopis.

Mirko Minić,

Beograd

Komentari7
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Pajo Patak
Grafija nije sve. A Karadžić je dosta poništio vrijednog u gramatici, rječniku i stilistici.
Коста
@Земунац: Колико свет сматра неопходним да сваки глас одговара једном слову види се у чињеници да ниједан светски језик није прихавтио Вуково решење. Јасно је да би и српски преживео као и остали језици и без Вука.
Земунац
@Коста Да ли би та реформа ''природним путем'' довела до тога да сваком гласу одговара једно слово и да без обзира где се налази у речи свако слово се исто изговара? То је оно чега нема у многим европским језицима, а нарочито у руском на који је књижевни језик у Вуково време личио.
Prikaži još odgovora
Коста
Колико беху успешни сви ти реформатори показује чињеница да ни дан данас српски није савим сређен као остали европси језици, 154 године откад је Вукова бечка реформа дозвољена. На Балкану, још се само Срби петљају са језиком, правописом и забуком. Једно је ипак нажалост успело: изгубила се кулутролошка нит тако да данас Срби не умеју да читају соптсвене новине и књиге старије од 154 године
Kolut
Super, lepo je pročitati i ovakvo klsično obrazloženo mišljenje. Nažalost, u toku je jedan širok pokret dezavuisanja Vuka, jer današnja lingvistika ne ume da prepozna, oceni i svrsta njegov značaj. Vuk je kulturni fenomen prvog reda.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.