Ajkule sve češće u priobalnim vodama

Vest da je ajkula prošlog petka ubila dve turistkinje u Crvenom moru, u blizini Hurgade, čuvenog egipatskog letovališta, raširila se planetom za samo nekoliko sati i izazvala veliku pometnju u javnosti: društvene mreže usijale su se od priča o morskim psima koji terorišu plivače i surfere širom sveta, dok su razni stručnjaci navodili da je broj napada morskih nemani drastično povećan u poslednje vreme.

Koliko ima istine u ovim tvrdnjama? Eksperti iz prirodnjačko-istorijskog muzeja na Floridi navode da su prošle godine registrovana 72 napada morskih pasa na ljude, što je za 20 više u odnosu na 2020. godinu. Ipak, ovo povećanje broja napada dovodi se u vezu sa činjenicom da su 2020. godine mnoge zemlje bile „zaključane” zbog pandemije virusa korona, pa je i broj kupača, ljubitelja ronjenja ili sportova na vodi bio drastično manji u odnosu na prošlu godinu. Prema istraživanjima broj napada ajkula na ljude sa fatalnim ishodom je daleko manji – u Australiji na godišnjem nivou prosečno budu jedna ili dve žrtve, dok je u SAD stopa smrtnosti od napada ovih predatora niža – 0,6 odsto u jednoj godini.

U morima i okeanima širom planete, kako navode stručnjaci, živi 509 vrsta ajkula, dok su slana vodena prostranstva Australije, koja važe za najopasnija kada su ove morske nemani u pitanju, „domaćini” za čak 189 vrsta. Među njima je 26 vrsta koje su spremne da napadnu žrtvu u vodi bez ikakvog povoda, a najopasnije su bela, tigar i bik ajkula – koje i najčešće napadaju ljude.

Stručnjake, međutim, ne zabrinjava povećanje broja napada ovih životinja, već činjenica da ih je sve više u priobalnim vodama, što ranijih decenija nije bio slučaj. Sve više ajkula viđa se u blizini obale, pa čak i u plićacima, a za to, smatraju eksperti, odgovorni su ljudi: zbog sve većeg broja gradova i naselja duž morskih i obala okeana, što neminovno znači i više otpada u slanim vodama, povećava se i broj predatora u priobalju.

Naučnici sa univerziteta u Majamiju tvrde da će se ovaj trend nastaviti i da će ajkule, zbog sve veće urbanizacije, biti sve bliže ljudima.

„Važno je da razumemo kako se život u okeanu prilagođava promenama u njihovim staništima koje izaziva širenje gradova pored obala”, navode naučnici iz Majamija.

Istraživački tim je duži vremenski period proučavao više od 50 ajkula duž obale na Floridi. Iako su pretpostavili da će ajkule pokušati da izbegnu vode u blizini naseljenih obala, ili da će dolaziti u sumrak, kada se najčešće hrane, dogodilo se upravo suprotno: većina njih pojavljivala se baš u ovim vodama i to kada je na obalama vladala najveća gužva. Pokazalo se da ih privlači otpad u morima i okeanima, kojeg je sve više u priobalnim vodama, pa su praktično čitave populacije ovih riba promenile stanište i sada žive bliže obali. Ovo istraživanje, smatraju članovi istraživačkog tima, treba da bude upozorenje ekološkim pokretima i institucijama da mora i okeani moraju bolje da se zaštite od zagađenja.