Internet je postao bojno polje
– Veliki je broj i onih mama i tata koji se vode neopravdanom logikom „neće to baš nama da se desi”. A opasnosti na internetu su stvarne i opipljive. Podaci pokazuju da je digitalnom nasilju izloženo svako treće dete. Izazovi na „Tiktoku” odneli su više od 100 dečjih života širom sveta. Na „Telegramu” je postojala grupa u okviru koje se objavljivala osvetnička pornografija. Internet je postao bojno polje. Dolaze nam generacije dece koje su izložene negativnim sadržajima i retorikom, antivrednostima, a kako u sve mlađoj dobi staju pred ekrane, postaju apatična – priča za „Politiku” Katarina Jonev Ćiraković.
Nijedna aplikacija čiji je cilj zaštita dece na internetu, tvrdi naša sagovornica, ne može biti apsolutna zaštita. One su tu da ograniče vreme korišćenja interneta, da onemoguće instaliranje igrica ili društvenih mreža koje su namenjene za stari uzrast, ali negativan sadržaj će naći načina da dođe do deteta kroz druge platforme. Ono što je najefikasnije je uspostavljanje poverenja između dece i roditelja.
– Mnoga deca kada upadnu u nevolje na internetu plaše se da to prijave roditeljima i, misleći da će tako da izbegnu kaznu, odlučuju se na ćutnju. Nije retkost i da, trpeći digitalno nasilje, počinju da se samopovređuju, povlače se u sebe, a neki se čak odlučuju na samoubistvo. Zato roditelji moraju da osluškuju svoje dete, prate njihovo ponašanje, trude se da kod dece razvijaju kritičko mišljenja i izgrade samopouzdanje, ali ponajviše međusobno poverenje – ističe Katarina Jonev Ćiraković, autor knjige „Bezbednost dece na internetu – vodič za roditelje”.
A u Silicijumskoj dolini, rodnom mestu najvećih tehnoloških kompanija, postoje škole u kojima nema ni kompjutera ni mobilnih telefona. I u njih svoju decu upisuju zaposleni iz „Gugla”, „Epla”, „Jahua”… Dok nekima ovo zvuči kao hir kalifornijskih bogataša, za druge je jasno upozorenje da digitalne tehnologije štete razvoju dece. Upravo glavni ljudi ovih kompanija najbolje poznaju posledice proizvoda koje nam serviraju svakog dana, kaže za naš list Jelena Holcer, psiholog i osnivač Škole za roditelje.
– Zato su za svoju decu napravili škole gde je učenicima mlađim od 12 godina zabranjeno korišćenje mobilnih telefona i računara. Radi se po Valdorf principu, koji podrazumeva intelektualni, praktični i kreativni razvoj deteta. Podstiče se umetničko izražavanje i praktični rad, na primer rad u bašti s biljkama, jer dete tada uči na iskustveni način. Zahvaljujući tome, prema informacijama ima drugačiji odnos, bolje ih razume i duže pamti – objašnjava Jelena Holcer.
Naša sagovornica dodaje da zdravo digitalno roditeljstvo nije mit i da je osnova u upoznavanju roditelja s digitalnim svetovima njihove dece. Gde je granica između zdravog i nezdravog korišćenja interneta?
– Kada dopustite detetu korišćenja interneta, fokusirani na sadržaj i kontrolu vremena, omogućujete mu odrastanje uz najbolje što internet može da mu ponudi. Problemi, međutim, nastaju kada deca internet koriste kao jedini način zabave, jedini način komunikacije, jedini način igre... Posebno je rizično ako detetu ponudite televizor, kompjuter, smart telefon pre šeste godine, jer je rana stimulacija izuzetno važan period razvoja. Tada govorimo o nezdravom digitalnom roditeljstvu. Idealno je da digitalno odrastanje bude dopuna detinjstvu, a ne jedini i najvažniji deo odrastanja – ističe Jelena Holcer.
Besplatan kurs za roditelje
„Krojačeva škola” i Fond za otvoreno društvo omogućili su zainteresovanim roditeljima besplatnu edukaciju o bezbednosti dece na internetu kroz paket onlajn kurseva. Predavači ovih kurseva su pedagozi, eksperti za zaštitu dece na internetu i eksperti za inovacije u obrazovanju.
– Program digitalnog roditeljstva upoznaje mame i tate sa osnovnim terminima digitalnog jezika njihove dece. Istovremeno, ohrabruje ih da se ne drže po strani zato što ovaj jezik ne poznaju dovoljno. Činjenica je da digitalnu revoluciju ne možemo sprečiti. Ona ima svoje prednosti, a naš, roditeljski zadatak je da je upoznamo. U ovom programu osvešćujemo vrednosti koje mi detetu pokazujemo i učimo o važnosti praćenja deteta kroz njegova interesovanja. Na primer, znate li koje igrice vaše dete igra? Zašto baš te? S kime se druži onlajn? Poznaje li te osobe i uživo? Kada kroz osvešćivanje razmišljamo o svojoj aktivnoj roditeljskoj ulozi, onda činimo najbolje i za razvoj te uloge, ali još više za dobar odnos s decom – objašnjava Jelena Holcer šta pruža kurs „Digitalno roditeljstvo”.
Svi zainteresovani mogu da se upišu na kurs putem sajta „Krojačeva škola”.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


