Petak, 24.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Broj tražilaca azila u Austriji utrostručen

Broj tražilaca azila u Austriji utrostručen
Беч (фото А. Васиљевић)

BEČ- Broj podnetih molbi za dobijanje azila se u Austriji u prvih sedam meseci, u poređenju sa istim periodom prošle godine, utrostručio.

Do kraja jula je 41.909 osoba zatražilo azil u Austriji, a 90 odsto podnosilaca su muškarci.

„Veći deo mora da se vrati”, poručuje ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner.

Procenjuje se da bi ove godine Austrija mogla da se suoči sa oko 60.000 zahteva za dobijanje azila, što je drugi najveći broj u protekle dve decenije.

Naime, samo je 2015. godine, usled migrantskog talasa, bilo više i to 88.340 zahteva.

Poređenja radi prošle godine je 39.930 osoba zatražilo azil u Austriji.

Inače jedna četvrtina podnosioca zahteva za azil, odnosno 10.314 osoba, nije sačekalo rešavanje molbe, već se otisnula u neku drugu zemlju, prenosi Tanjug.

U broj podnetih zahteva za azil se ne ubrajaju izbeglice iz Ukrajine.

Oni potpadaju pod smernicu EU „privremene zaštite” i imaju pravo da jednu godinu legalno borave rade u Austriji.

Trenutno u Austriji živi oko 80.000 Ukrajinaca, od kojih je svega 530 zatražilo azil.

Kada je reč o zemljama porekla u julu je listu predvodila Indija sa 2.113 državljana koji su zatražili azil u Austriji.

Na drugom mestu je Avganistan (2.081) i trećem Tunis (1.765).

Indijci i Tunišani gotovo nemaju nikakvu šansu na dobijanje azila.

Kada je reč o listi za prvih sedam meseci državljani Avganistana prednjače sa 9.407 podnetih zahteva za azil.

Na drugom mestu su Sirijci (8.175), te Tunis (5.575), Pakistan (4.594), Indija (4.134), Maroko (2.147), Turska (1.906), Somalija (906), Egipat (571).

Ekspert za azil Lukas Galajtner-Gerc kritikovao je, u izjavi dnevniku „Esterajh”, Srbiju.

On tvrdi da mnogi koji su zatražili azil u Austriji putuju najpre u Srbiju, zbog bezviznog režima, i onda nastavljaju put ka Austriji.

Galajtner-Gerc zatražio je da Austrija mora izvršiti uticaj kako bi se ova praksa prekinula.

Komentari4
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Принцип Ип Ман
Ово је музика за уши корпоративном картелу, чији злочиначки подухвати широм света доносе плодове. Јефтине радне снаге на претек.
Bojan
Da Srbija je kriva što su uništili tolike zemlje po svetu, pa sada eto preko nas dolaze kod njih
Земунац
@Иван Грозни Азилант је лице којем је одобрено право азила. Не можете сматрати азилантом свакога ко исприча неку бајку о својој ''угрожености'' у матичној земљи. Тако и ови из земаља БРИКС-а покушавају да добију боравак у западним земљама на све начине и то је њихово право, а да ли ће и добити то је већ неко друго питање.
Иван Грозни
Колико знам, Индија није уништена. Откуда азиланти из земље БРИКС-а?

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.