Nedelja, 26.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Forland leve obale Dunava dobija posebnu zaštitu

Ministarstvo zaštite životne sredine pripremilo je nacrt uredbe o proglašenju te močvare gde se mreste ribe, gde obitava oko 160 vrsta ptica, gde su svoj dom našle divlje svinje, jazavci, zečevi, šakali, gmizavci, vodozemci... predelom izuzetnih odlika
Forland leve obale Dunava dobija posebnu zaštitu
(Фото: Б. Васиљевић)

Forland leve obale Dunava mesto je gde se mreste ribe, gde obitava oko 160 vrsta ptica, među kojima su ugroženi orao belorepan, crna roda, patka njorka, gde su svoj dom našle divlje svinje, jazavci, zečevi, šakali, gmizavci, vodozemci... Ovo je i prostor koji prima velike vode zbog čega je prirodna brana i štiti Beograd od poplave. Značaj ove lokacije već odavno znaju svi ljubitelji prirode, ali i nadležne institucije. Zbog toga je Ministarstvo zaštite životne sredine pripremilo Nacrt uredbe o proglašenju „Forlanda leve obale Dunava kod Beogradaˮ predelom izuzetnih odlika. Ovaj predlog je sada, kako kažu u ministarstvu, dat na dalju proceduru javnog uvida, javne rasprave i pribavljanja mišljenja nadležnih ministarstava, koja će nakon toga biti upućena Vladi Republike Srbije na usvajanje.

– U skladu sa zakonskim propisima, Zavod za zaštitu prirode Srbije izradio je Studiju zaštite „Forland leve obale Dunava kod Beogradaˮ kao stručnu osnovu za izradu predloga akta za proglašenje zaštićenog prirodnog dobra. Na levoj obali Dunava nalaze se dve prostrane plavne zone Crvenka (Beljarica) i Kožara ispresecane rukavcima (dunavcima) i brojnim barama i mrtvajama, koje u okviru predloženog područja za zaštitu obuhvataju površinu od 1.858 hektara. Područje je uglavnom prekriveno šumskom vegetacijom. Važno je istaći da se ovi prostori nalaze u okviru međunarodno značajnog područja za ptice (IBA – Important Bird Area), a predstavlja i ekološki značajno područje „Ušće Save u Dunavˮ u okviru ekološke mreže Republike Srbije – kažu u Ministarstvu za zaštitu životne sredine.

Grad Beograd, odnosno Sekretarijat za zaštitu životne sredine pokrenuo je inicijativu za zaštitu tog područja još 2011. godine i uputio ga za Zavodu za zaštitu prirode Srbije, a oni Ministarstvu za zaštitu životne sredine. Ali, imajući u vidu da navedeno područje ima i međunarodni značaj, Ministarstvo zaštite životne sredine je u postupku pribavljanja saglasnosti na akt o proglašenju PIO „Forland leva obala Dunava” vratilo gradu i Zavodu za zaštitu prirode Studiju zaštite „Forland leve obale Dunava kod Beogradaˮ na ponovno preispitivanje i doradu. To je urađeno uz napomenu da ovo područje zaslužuje nacionalni značaj i da se u Studiji promeni kategorija zaštite iz treće u prvu kategoriju, odnosno da se na području Predela izuzetnih odlika utvrde režimi zaštite prvog, drugog i trećeg stepena.

Novu, korigovanu Studiju zaštite „Forland leve obale Dunava kod Beogradaˮ Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio je ministarstvu na dalju realizaciju, a oni pripremili Nacrt uredbe o proglašenju predela „Forland leve obale Dunava kod Beogradaˮ. Sada se čeka da se ispoštuje potrebna procedura i da napokon ovaj deo prestonice dobije svoje mesto u ekološkoj mapi grada.

Mesto gde je trebalo da nikne teretna luka

Beljarica je još pre desetak godina, zbog svojstava i prirodnih bogatstava, trebalo da bude zaštićeno dobro. Uprkos tome, postojali su i realni planovi da upravo tu, uzvodno od Pupinovog mosta, u delu Forlanda leve obale Dunava, nikne teretna luka čiji bi kapacitet pretovara bio od tri do pet miliona tona različitih vrsta tereta. Od te ideje Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je odustalo zbog prethodne studije opravdanosti i, verovali ili ne, na osnovu peticija ekoloških društava.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Апас
Одличан текст. Питање за надлежне институције, географе, и друге које се баве овом тематиком: Да ли је могуће да ми немамо нашу „стручнуˮ реч за такво подручје на нашем језику, него се користи страна? Нећу да је поновим, пара ми уши. Зашто је тако лоше да се каже, а већ је лепо и описно поменуто у тексту: плавна подручја/ мочваре, баре? Него се науштрб постојећих усваја страна реч која не значи ништа у нашем језику. Шта штитите кад му ни име не знате?
Milen
@Apas: Forland (foreland) je na srpskom najčešće "priobalje", a kod Hrvata doslovnije "predobalje" ili ređe ali bolje "predbrežje". Naša reč može da se potpuno smisleno koristi umesto strane, sa potpunim razumevanjem čitaoca.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.