Utorak, 21.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Skraćenjem radnog vremena do uštede energenata

Beogradski sindikat predlaže vladi da i u državnom i privatnom sektoru skrati radno vreme kako bi se uštedela energija
Skraćenjem radnog vremena do uštede energenata
(фото Н. Ненадовић)

Savez samostalnih sindikata Beograda predložio je Vladi Srbije da se u svim institucijama i preduzećima čiji je osnivač država što pre uvede skraćeno radno vreme, jer bi na taj način bilo moguće uštedeti ogromnu količinu energije i preko potrebnih energenata. Sindikati predlažu državi, ali i Upravi grada Beograda, da pozove i sve privatne poslodavce da skrate svoje radno vreme, za najviše dva sata. U zahtevu u koji je „Politika” imala uvid, a koji je poslat na adrese kabineta predsednika vlade i gradonačelnika Beograda, naznačeno je da bi ovaj predlog trebalo sprovesti gde god je to izvodljivo, i to samo pod uslovom da se zaposlenima ne umanjuju mesečne zarade.

Potpisnik ovog zahteva Dragan Todorović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Beograda, podvlači da će uštedom energenata putem zahtevane štednje Srbija na kraju „krize” biti samo jedna od mnogih zemalja koje su „pretrpele manju štetu od veće”.

– Skraćenjem radnog vremena na predloženi način možemo iskoristiti situaciju i preokrenuti je u svoju korist. Prvo, time bi se ostvarila sigurna ušteda energije – navodi Todorović, nabrajajući razloge zašto država treba da usvoji predlog o skraćenju radnog vremena.

– To bi dovelo do povećanja produktivnosti radnika, usled čega bi prema svim do sada poznatim pokazateljima poslovni učinak i rezultati poslodavaca i privrede ostali isti ili bi se povećavali. Troškovi rada i amortizacija opreme bi se smanjili. Jedna od prednosti je i poboljšanje zdravstvenog stanja nacije, što je svakako primat – napominje Todorović. Dodaje da bi se time smanjila poslom izazvana bolovanja (što se takođe odražava u ušteđenom novcu), smanjio bi se i broj povreda na radu, jer je koncentracija radnika veća usled manjeg zamora, a indirektno bi se povećale i vrednosti radnog sata radnika zato što bi ukupna mesečna zarada ostala nepromenjena, a dnevno i nedeljno radno vreme bi se smanjilo.

– Do sada prikupljeni podaci nesporno su pokazali da su radnici koji su angažovani na ovaj način, ne samo srećniji, već i osetno produktivniji. U svim preduzećima gde je uvedeno kraće radno vreme posao nije ostao nezavršen, zaposleni su zadovoljniji, a učinak i poslovni rezultati su se u pojedinim situacijama čak i povećali – navodi se u obrazloženju sindikalnog zahteva.

Nebojša Atanacković, počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije, smatra da predlog sindikata nije dobar.

– Sve što je u vezi sa radnim odnosom treba da bude uređeno između zaposlenog i poslodavca. Ipak, takvi odnosi ne mogu da važe za sve, jer se poslovanje razlikuje od firme do firme. Poslodavac neće dozvoliti da mu troškovi za energiju, ukoliko nije reč o restrikcijama, porastu preko onoga koliko bi mogao da plaća. Opšte preporuke poput ove ne bi dovele do uštede energije, jer to je nemoguća stvar – uveren je Atanacković. Dodaje da, osim toga, takve preporuke nije moguće uvesti kao obavezne.

– Ovakvi zahtevi su samo afirmacija sindikata kako bi oni pokazali da o nečemu razmišljaju, da brinu od radnicima. Njihov predlog nema dovoljno smisla, na taj način ne bi mogla da se uštedi energija, odnosno efekti bi bili minimalni, samim tim i neisplativi – naglašava on. Sem toga zaposleni koji bi imali manje radnih sati u radnoj nedelji, ne bi mogli da očekuju istu platu, već manju, a članovi sindikata tako ne zamišljaju.

– Staro je pravilo da se uvek zarade usklađuju sa satima provedenim na radu, pa stoga znamo da radnici ne bi mogli da imaju iste plate. Sindikati se takođe ne pitaju da li je ista cena za potrošenu električnu energiju za privredu i za građanstvo. Zato smatram da se ne može nikako opteretiti jedna strana, a da to nema odraza i na drugu, u ovom slučaju u pogledu plata zaposlenih – poručuje Atanacković.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Алелуја
Коначно један добар и конструктиван предлог!

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.