Petak, 19.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Novo lice Podgorice

Novo lice Podgorice
Трг републике у Подгорици (Фото Н. Ђурић)

Podgorica – Koliko do juče Podgorica je više ličila na omanju varoš nego na glavni grad jedne države. Tokom prošle, a posebno ove godine, grad na obali reka Ribnice i Morače promenio je lice i dobio elemente modernog evropskog grada. Ne tako davno u Podgorici je postojao samo Bulevar revolucije koji je od hotela "Crna Gora", preko Mosta Blaža Jovanovića, spajao novi deo Podgorice i vodio do blokova "pet" i "šest". Danas Podgorica ima oko dvadeset bulevara sa po četiri kolovozne trake, sa stotinama bilborda koji nikada pre toga nisu viđeni na ulicama ovog grada.

Nekadašnji Trg Ivana Milutinovića, sada Trg republike, od nekoliko hiljada kvadrata asfaltne "ledine", pretvoren je u arhitektonski moderno uređeno odmaralište i šetalište sa nekoliko manjih fontana i centralnom koja očarava prolaznike.

Ulica slobode, ranije poznata kao glavni podgorički korzo, popločana je specijalnim braon mermerom, osvetljena podnim svetiljkama, a okolne prodavnice i veledrogerije obložene naročitim mermerima i eloksiranom bravarijom.

Na svakom koraku niču nova zdanja, cele stambene četvrti, poput kompleksa "Vektre", "Maksima", zgrade "Čelebić"...

 Za razliku od starogradnje, novi kompleksi su bez kamena u spoljnoj fasadi, a zamenjeni su kombinacijom metala i stakla, pretežno neboplave boje. Takva je zgrada "Maksima", zdanje NLB banke, tržni centri "Šofranac", "Čelebić", "Palada", poslovni centri "T-koma", "Nisana", "Gorenja", "Volija", "Rokšpeda", "Kola-Kole", Hidrometeorološkog zavoda, "Stare vatrogasne", "Pinka", kao i brojne stambene zgrade, poput "Profesorke"...

Posebno su lepi objekti Atlas Mont banke, Oportjuniti banke, Sosijete ženerala, "Lovćen osiguranja"...

Podgoricu su ulepšale i zgrade brojnih ambasada, poput američke, grče, kineske...

Najreprezentativniji građevinski poduhvat svakako je Hram Hristovog vaskrsenja, koji se svrstava među tri najveće pravoslavne svetinje u Evropi i čije je unutrašnje oslikavanje u toku.

Naročita arhitektonska rešenja su vidljiva u novim osnovnim školama "Oktoih" i "Pavle Rovinski" i najnovijim zgradama Srednje medicinske i Ekonomske škole, kao i u sportskoj hali Gimnazije "Slobodan Škerović", a iznad svega u zgradi Crnogorskog narodnog pozorišta. Uskoro će Podgoricu krasiti i novo zdanje Medicinskog fakulteta, koje se gradi u krugu Kliničkog centra Crne Gore, na Kruševcu, kao i upravo završena nova zgrada Hitne pomoći i Školskog ispitnog centra.

Podgorica je do pre pet godina imala samo tri hotela – "Crnu Goru", "Podgoricu" i "Ljubović". Sada je u ovom gradu izgrađeno nekoliko novih luksuznih hotela – "Montenegro premijer", "Evropa", "Imperijal", "Lovćen", "Selekt", "Kostas", "Ambasador", "Šarović", "Holidej", "Mega grupa"...

Skoro je nemoguće nabrojati stotine zgrada koje niču u novim naseljima Stari aerodrom 1 i 2, Zabjelo, Gorica i Zagorič.

Među najimpresivnije objekte svakako se uvrštavaju Gradski stadion i nova zgrada podgoričkog aerodroma u Golubovcima.

Ono po čemu je Podgorica najprepoznatljivija jeste most "Milenijum", koji je peti po redu spojio obale reke Morače.

Uskoro, odmah pokraj njega, nići će i novi pešački, takozvani viseći most, poklon ruske vlade glavnom gradu Crne Gore.

Podgorica će veoma brzo dobiti i novu zgradu Rektorata Univerziteta Crne Gore, poslovno-tržni centar "Mišković" – mali grad od nekoliko desetina hiljada kvadrata, koji se gradi na temeljima nekadašnje fabrike nameštaja "Marko Radović". Biće zanimljivo i buduće rešenje diplomatskog naselja za koje još nije određena lokacija.

Brzina kojom se gradi i menja Podgorica zbunjuje i one koji su njeni stalni stanovnici, a posebno namernike koji jednom ili dva puta tokom godine posete ovaj grad. Zbog toga ste neretko u prilici da putnicima iz Berana, Bijelog Polja, Kotora ili Herceg Novog objašnjavate kako da dođu do mesta koje traže, jer u Podgorici se više ne može orijentisati tako lako kao pre.
Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.