Prvi ispit za Bajdena i Makartija – državni dugovi
Liberali i konzervativci različito odgovaraju na pitanje koliko američka vlada sme da se zaduži, a njihov aktuelni sukob oko državnih finansija pruža uvid i u to kako će izgledati naredne dve godine s demokratama u Beloj kući i republikancima u donjem domu Kongresa.
Republikanci su početkom godine preuzeli kontrolu nad Predstavničkim domom pa demokratska administracija mora da sarađuje s njima radi usvajanja zakona i budžeta. Već na početku se pokazalo da dve strane teško postižu kompromis jer danima ne mogu da se dogovore oko toga koliko država sme da se zaduži.
Vlada traži od Kongresa „zeleno svetlo” za dodatno zaduživanje, ali donji dom Kapitola nije spreman da usliši ovaj zahtev bez ustupaka. Kako prenosi „Politiko”, republikanci zahtevaju da administracija obeća da će smanjiti javnu potrošnju, na šta Bela kuća ne želi da se obaveže.
„Kongres će morati da poveća granicu zaduživanja bez uslovljavanja”, izjavila je glasnogovornica Zapadnog krila Karin Žan-Pjer.
Nijedna strana ne odstupa, a rok za postizanje dogovora ističe danas. Ako ne bude bio postignut kompromis, vlada neće moći da se zadužuje niti da izmiruje obaveze, jer je već dosegla granicu dozvoljenog minusa od 31,4 biliona dolara.
Ministarka finansija Dženet Jelen objasnila je da će administracija i bez dogovora s Kapitolom moći da do juna vraća dugove i isplaćuje socijalne programe i plate za vojnike. Ipak, ministarka je u pismu novom predsedavajućem Predstavničkog doma Kevinu Makartiju upozorila šta će se desiti ako administracija dođe do tačke kad više ne bude mogla da izmiruje svoje obaveze na vreme: „Nanećemo nepopravljivu štetu američkoj ekonomiji, standardu Amerikanaca i finansijskoj stabilnosti u svetu.”
Dok ne padne konačan dogovor, Ministarstvo finansija može da izmiruje svoje obaveze prema prioritetima. Obično se na vrhu liste nađe vraćanje zajmova da država ne bi izgubila besprekoran kreditni rejting.
Republikanci se tradicionalno zalažu za manju državnu potrošnju, a Makarti je sad pod posebnim pritiskom krajnjih desničara u svojim redovima. Grupa od 20 konzervativnih kongresmena danima je blokirala njegov dolazak na mesto predsedavajućeg. Podržali su ga tek u 15. krugu glasanja pošto je pristao na ustupke, uključujući umanjivanje javne potrošnje. Mediji prenose da je Makarti tada obećao pobunjenim konzervativcima da će Kongres smanjiti državnu potrošnju za 130 milijardi dolara sledeće godine. U fiskalnoj 2022. godini, američki budžet iznosio je 6,2 biliona dolara, dok je deficit bio 1,3 biliona dolara.
Lider republikanske većine u donjem domu Stiv Skaliz uporedio je američku vladu s vlasnikom kreditne kartice koji nema dolara na računu i ne može da vrati dug banci, a traži način da uzme novi zajam samo da bi opet trošio. Prema rečima ovog kongresmena, potrebni su mehanizmi koji će sprečiti vladu da „ode u prodavnicu i potroši sav novac s kartice” čim joj se odobri novi kredit.
Ministarka Jelen veruje da se država ne može porediti s pojedincem i upozorava da bi i sam nagoveštaj da Vašington nije u stanju da izmiruje svoje obaveze mogao da dovede do umanjivanja američkog kreditnog rejtinga, što se jedini put dogodilo 2011. Konsultantska kuća „Mudis analitiks” ocenila je da bi američki bruto društveno proizvod opao za četiri odsto dok bi šest miliona Amerikanaca ostalo bez posla ako vlada ne bude bila u stanju da na vreme izmiruje svoje obaveze, prenosi Si-En-Bi-Si.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


