Petak, 10.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Džafar Panahi – prepoznatljivo lice otpora

Nakon sedmomesečnog zatočeništva i štrajka glađu, proslavljeni iranski reditelj pušten je iz zloglasnog zatvora „Evin” u Teheranu i svoju bitku za pravdu vodiće sa slobode
Džafar Panahi – prepoznatljivo lice otpora
Џафар Панахи након изласка из затвора „Евин” 2010. (Фото EPA/STR)

Srećom po Džafara Panahija njegov štrajk glađu trajao je kratko i od petka uveče on se nalazi van zloglasnog zatvora „Evin” namenjenog političkim zatvorenicima i oponentima režima u Teheranu. Pušten je uz kauciju. Ali, ishod je lako mogao da bude i drugačiji imajući u vidu da se iz tog zatvora prilično teško izlazi i da se u njemu ovaj poznati iranski reditelj našao drugi put, u ovom poslednjem slučaju bio je tamo od 11. jula prošla godine. Tada je pritvoren pre jesenjeg talasa bunta koji je zahvatio Iran, a nakon što je prisustvovao protestu zbog hapšenja kolega Mohamada Rasulofa i Mostafe Alihmada, obojice filmskih reditelja, koji su privedeni nekoliko dana ranije.

Na odbijanje hrane, vode i lekova – kako se ispostavilo dvodnevno – o čemu je javnost prva obavestila njegova supruga na „Tviteru”, a onda i mediji, odlučio se zbog uslova u kojima je zatočen, ali i usled negodovanja posle odbijanja iranskih vlasti da ga privremeno puste na slobodu uz kauciju do ponovnog suđenja. A suđenje je, kako prenosi „Gardijan”, zakazano zbog činjenice da je iranski Vrhovni sud još sredinom oktobra prošle godine oborio u julu reaktiviranu šestogodišnju zatvorsku kaznu izrečenu na sudu u Teheranu još 2010. (koju tada nije odležao), a zbog „propagande protiv sistema” i podsticanja protesta opozicije nakon izbora 2009, koji su doveli do političkih previranja. Osuđen je bio tada i zbog toga što se pojavio na sahrani jednog studenta koji je ubijen tokom protesta 2009, ali i pokušaja da docnije napravi film o pomenutim događajima.

Proslavljeni reditelj prepoznatljivo je lice otpora i u svojoj zemlji i van nje, a pre otpočinjanja štrajka glađu obratio se javnosti dramatičnim rečima: „Njihova objašnjenja su samo izgovor za represiju. Znao sam da ne postoji volja ni unutar pravnog sistema ni bezbednosnih institucija da se zakon primeni i poštuje, ali sam iz poštovanja prema mojim advokatima i prijateljima prihvatio da prođem kroz sve pravne instance zarad borbe za moja prava. Danas kao mnogi ljudi zarobljeni u Iranu nemam drugi izbor nego da protestujem protiv nehumanog ophođenja sa nečim što mi je najvrednije, svojim životom. Ostaću u ovom stanju dok, možda, moje beživotno telo ne bude oslobođeno iz zatvora”. Odmah su reagovali Berlinski i Kanski filmski festival, Udruženje filmskih stvaralaca u Francuskoj i mnogi drugi. Svi oni su, kako je preneo Bi-Bi-Si, osudili njegovo hapšenje i kršenje elementarnih ljudskih prava u Iranu, pozivajući na njegovo hitno oslobađanje.

Inače, kako strani mediji podsećaju, pored zatvorske kazne od šest godina Panahiju je 2010. izrečena i mera dvadesetogodišnje zabrane putovanja i snimanja filmova, zbog koje je njegova stolica na brojnim filmskim smotrama i obraćanjima medijima ostajala prazna, a što su organizatori na poseban način uvek isticali pružajući mu javnu podršku. Istovremeno, javnost i kolege su mu se divili na smelosti i umešnosti – i pored ove mere Panahi je uspeo da snima filmove, često u tajnosti. Nije odustao od svoje umetnosti koja je višestruko nagrađivana i čiji su dometi i našoj publici i te kako poznati.

Među brojnim nagradama nalaze se i one najvažnije – 2015. dobio je „Zlatnog medved” na Berlinalu za „Taksi Teheran”, nagradu za najbolji scenario za „Tri lica” na festivalu u Kanu osvojio je 2018, a „Zlatnog lava” na Mostri u Veneciji 2000. osvojio je za film „Krug”. Panahijev najnoviji film, „Nema medveda”, u kojem, kao i u većini njegovih ostvarenja, glumi i sam, prikazan je na Venecijanskom festivalu 2022, u trenutku kada je on već bio iza rešetaka i tada je dobio specijalnu nagradu žirija i odlične kritike, koje su se mogle pročitati u brojnim stručnim i ostalim glasilima. U ovoj dirljivoj i slojevitoj filmskoj priči koja se dešava u jednom udaljenom iranskom selu „odvijaju se dve paralelne ljubavne storije u kojima se ljubavnici bore sa skrivenim i neizbežnim preprekama, protiv siline predrasuda i sistema moći”, istaknuto je u „Skrin dejliju”. U ovom filmu Panahi kritikuje i mizoginiju i verski fundamentalizam.

Treba reći i to da se pored Panahija i druga imena iz sveta kulture i umetnosti nalaze među brojnim hiljadama ljudi koji su bili uhapšeni tokom i nakon protesta koje je prošle jeseni izazvala nasilna smrt Mahse Amini. Neki od njih i dalje se nalaze u zatvoru, dok se ne zna sa sigurnošću šta se sa mnogima od njih dešava. Popularna iranska glumica Taraneh Alidosti takođe je tri nedelje provela u zatvoru „Evin” pošto je na društvenim mrežama objavila svoju sliku bez marame na glavi kao vid protesta i podrške ženama u Iranu.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.