Ponedeljak, 13.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ukrajinski sukob je podelio članice G20

Za Indiju je goruća tema sudbina ekonomski najugroženijih širom sveta, a za predstavnike Zapada osuda „ratnih zločina Rusije”
Ukrajinski sukob je podelio članice G20
Индијски премијер Нарендра Моди (

Završno saopštenje sednice ministara finansija G20 ostalo je da visi u vazduhu do samog kraja dvodnevnog skupa u Bangaloru u Indiji, završenog juče, i to prvenstveno usled duboke podele među učesnicima oko toga da li je ukrajinski sukob „kriza” ili „rat”. I to uprkos činjenici da je samit ministara finansija G20 sazvan radi debate o bremenitoj dužničkoj krizi manje razvijenih država, budućnosti digitalnih valuta i plaćanja, reformi Svetske banke, klimatskim promenama i „finansijskoj inkluziji”.

Indija, ovogodišnji predsedavajući G20, i pre okupljanja je insistirala da reči „rat” ili „izazov” ne budu u tekstu zajedničkog saopštenja. Indijski premijer Narendra Modi juče je u video-obraćanju prisutnima u Bangaloru poručio da predstavljaju vođstvo globalne ekonomije i finansija u vremenu kad se svet suočava s ozbiljnim privrednim teškoćama. „Pored još prisutnih ozbiljnih posledica pandemije, suočavamo se s geopolitičkim tenzijama u različitim delovima sveta. G20 bi trebalo da se fokusira na pomoć najugroženijim ljudima širom sveta. Na G20 je da vrati stabilnost, poverenje i rast globalne ekonomije”, istakao je Modi.

Odlučnost Indije da samopouzdanjem ekonomski sve značajnijeg svetskog aktera postavi ton i prioritete diskusije u Bangaloru uvažila je juče i Kristalina Georgijeva, izvršni direktor MMF-a.

„Indija je svetla tačka u areni nesigurne svetske ekonomije i doprineće s 15 odsto ukupnom rastu svetske privrede. Indija je jedinstveno pozicionirana da okupi države”, ocenila je Georgijeva.

Međutim, predstavnici Zapada istakli su drugačije prioritete od domaćina, izašavši s procenom šta se „mora učiniti”.

„Finansijski lideri G20 moraju da osude agresiju Rusije protiv Ukrajine. Evropa radi na novom talasu sankcija protiv Rusije”, poručio je Bruno le Mer, francuski ministar finansija.

Dženet Jelen, američka ministarka finansija, otišla je korak dalje, upozoravajući prisutne predstavnike Rusije da „dokle god rade za Kremlj postaju saučesnici u Putinovim zlodelima”. Prema njenim rečima, „oni snose odgovornost za živote i krizu sredstava za život u Ukrajini, jednako kao i za globalno izazvanu štetu”. Okončanje rata u Ukrajini je „moralni imperativ” za globalnu ekonomiju, zaključila je Jelenova.

Nemački ministar finansija Kristijan Lindner samo se nadovezao. Pritisak na Rusiju, ocenio je, mora se nastaviti, kako bi se kompletno izolovala ruska privreda. Japanski ministar finansija Suniči Suzuki, šef sekcije ministara finansija G7, najavio je da će ta grupacija država Zapada nastaviti pažljivo da motri efekte sankcija protiv Rusije i „preduzeti dalje korake ako bude potrebno”.

U tako raspolućenoj areni, predlog kineskog ministra finansija Liju Kuna o novom pristupu borbi poverilaca i država dužnika pao je u zasenak. Naime, na ranije optužbe SAD da Kina – trenutno najveći globalni bilateralni kreditor – „odugovlači” s rasterećenjem od dugova njenih poverilaca, pogotovo na globalnom Jugu, Liju je u video-obraćanju učesnicima skupa u Bangaloru izašao sa predlogom da sprovedu specifičnu „zajedničku akciju”. Naime, pozvao je G20 da izvede fer, objektivnu i temeljnu analizu uzroka globalnih dugova i onda ih razrešava u opšteprihvatljivom maniru.

Inače, zvaničnici MMF-a, Svetske banke i G7 vodiće danas prvu diskusiju licem u lice na okruglom stolu o multilateralnim suverenim dugovima, čije je održavanje nedavno predložila Kristalina Georgijeva. Da G20 uprkos iskazanim razlikama u Bangaloru predstavlja dijalošku platformu za uvažavanje, svedoči i to što su američki državni sekretar Entoni Blinken i ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov u odvojenim saopštenjima potvrdili dolazak na sastanak s resornim kolegama u G20 zakazan za 1. mart u Nju Delhiju.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

nikola andric
Markiranje JEDNOG DOGADJAJA kao mentalne orijentacije i sledbene ''dedukcije'' pokazuje toliki put zamenu RAZLOGA za UZROKE. Razlozi su proizvod misljenja a misjenja ''kolko hoces''. Kako se onda iz ''kolko hoces misjenja ''mogu izvoditi kauzalni zakljuci? Ukrajinski rat nije SVETSKI RAT. Pored toga ''pretio je'' od 2014 od ukrajinskih ''revolucija'' i pokusaja resenja statusa Rusa u Dombasu. Putin je prevaren od zapadnih ''partnera''. Pregovori bili bez rezultata a Ukrajina zauzela 3/4 Dombasa

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.