Petak, 12.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Programeri bez premca po zaradama

Njihove plate u 2022. iznosile su 246.768 dinara u proseku. – Nema promena u tome ko najviše a ko najmanje zarađuje
Programeri bez premca po zaradama
(Pixabay)

Prosečna neto plata u Srbiji prošle godine, za dvanaest meseci, iznosila je 74.933 dinara što je oko 637 evra. Za godinu dana plate su nominalno porasle za 13,8 odsto. Iz godine u godinu nema promena u tome ko najviše, a ko najmanje zarađuje. I 2022. lider po platama bili su programeri sa prosečnom zaradom od 246.768 dinara. Ne samo da su bili prvi po visini, već i po rastu plata za godinu dana od tačno 30 odsto. Zahvaljujući programerima čitava delatnost informisanja i komunikacija imala je prosek zarada od 185.945 dinara.

Plate programera su i razlog za znatan rast prosečne zarade u Srbiji. Nedavno je Narodna banka objasnila da je za relativno visok međugodišnji rast nominalne neto plate u skorijem periodu od pomenutih 13,8 odsto dominantni razlog snažni rast nominalne zarade u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT), koji je već neko vreme znatno viši nego u drugim privrednim delatnostima.

Na drugom mestu po zaradama su piloti, odnosno zaposleni u vazdušnom saobraćaju koji su u proseku zaradili 176.353 dinara. Oni su 2022. imali povećanje plata od 16,5 odsto. U vrhu lestvice po zaradama je i proizvodnja duvanskih proizvoda u kojima je prosek 126.190 dinara, a zarade su im za 5,5 odsto bile veće nego godinu dana ranije. U prerađivačkoj industriji, kojoj pripada i duvanska, prosek plata je 64.590. Visoko iznad proseka su i zarade u proizvodnji koksa i derivata nafte 119.408 dinara, dok su farmaceuti zaradili 120.529 dinara.

Tradicionalno, plate su visoke i u eksploataciji nafte i prirodnog gasa i iznosile su 132.570 dinara, kao i u uslužnim delatnostima u rudarstvu s prosekom od 119.433. U celom rudarstvu prosek je bio 103.724 dinara. Poređenja radi, u eksploataciji uglja prosek – 99.035 dinara, a kod ruda metala – 108.976 dinara.

Takođe, visoke su zarade zaposlenih u snabdevanju električnom energijom, gasom i parom gde je prosečna plata bila 100.765 dinara s rastom od 3,5 odsto.

U finansijskim delatnostima i osiguranju prosek je iznosio 115.408 dinara s rastom od 6,8 procenata, a u bankarstvu 129.989 dinara. U osiguranju prosek plata je bio 106.869 dinara.

U telekomunikacijama prosečna zarada je iznosila 114.319 dinara.

Sudeći prema statističkim podacima visoko se vrednuju naučnici, jer su plate zaposlenih u naučnom istraživanju i razvoju 158.110 dinara. Njima su prošle godine plate povećane za 15,8 odsto.

Na dnu lestvice su zaposleni u ličnim uslužnim delatnostima sa 41.482 dinara i u delatnostima pripremanja i posluživanja hrane i pića sa zaradom od 42.526, zatim u preradi drveta sa 44.260. U uslugama smeštaja i ishrane zarađivalo se 45.844 dinara, a u proizvodnji odevnih predmeta 46.447.

U poljoprivredi prošle godine prosečna plata iznosila je 61.681, a u građevinarstvu 64.587 dinara. U trgovini na veliko i malo plata je bila 62.410, u saobraćaju 63.032 dinara.

U administrativnim poslovima prosek zarada je 68.016 dinara. U državnoj upravi, odbrani i obaveznom socijalnom osiguranju zaposleni su zarađivali 81.404, u obrazovanju 68.195, a u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti 77.660 dinara. U samom zdravstvu plata je u proseku iznosila 82.920 dinara s povećanjem od 5,7 odsto.

Delatnost umetnosti i zabave za zaposlene je obezbeđivala zaradu od 61.321 dinar. U muzejima i galerijama prosek je bio 61.537 dinara. U ovoj grupi plata su i oni koji rade u kockarnicama i kladionicama, čija je zarada bila prosečno 65.634 dinara.

Rast plata u privatnom sektoru 17 odsto

Zarade zaposlenih van javnog sektora što će reći u privatnom 2022. u proseku su iznosile 73.677 dinara i na godišnjem nivou u proseku su veće 17 odsto. Oni u javnom sektoru prošle godine zaradili su u proseku 77.951 dinar i u imali su rast zarada od 7,3 procenta. Plate preduzetnika i zaposlenih kod njih bile su 38.180 dinara.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Иван Грозни
Зараде су највеће у сектору у коме је утицај државе минималан. ИТ индустрија не тражи субвенције и не прети блокадом путева.
Zoran
To se odnosi samo na programere, jer uglavnom rade za strance. Inace plate u drzavnim institucijama su vece nego kod privatnika.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.