Sreda, 10.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Hercegovina, zemlja pesnika

Akademik Milovan R. Pecelj na bezmalo 300 strana prikazao je mozaik svojih uspomena na rodnu Hercegovinu i Hercegovce koji su za života postali naši klasici
Hercegovina, zemlja pesnika
(Фото: А. Васиљевић)

Smatra se da je najlepši zapis o karakteru Hercegovaca ispisao episkop ohridsko-bitoljski Nikolaj Velimirović.

„U Hercegovini pak, zemlji hercega Rastka Nemanjića, veliki karakteri su kroz vekove bili pravilo, a ne izuzetak. Ni siromašnije zemlje, ni većeg bogatstva u karakterima! Ni manje zemlje ni većeg broja pravih ljudi!” Ovaj citat ugnezdio se i u knjigu „Hercegovina zemlja pesnika” koju je napisao akademik Milovan R. Pecelj, a objavilo Udruženje Ljubinjaca u Beogradu. Promocija je upriličena juče u Etnografskom muzeju.

Autor je čitaocima darovao mozaik svojih uspomena na rodnu Hercegovinu i Hercegovce, koji su za života postali naši klasici. O ovom delu govorili su recenzenti prof. dr Vojo Kovačević, prof. dr Veljko Brbović i prof. dr Jovan Delić. Program su vodili i odlomke iz knjige čitali Vlatka Turanjanin Popovski i Jugoslav Rađenović.

Knjigu napisanu na bezmalo 300 strana, obogaćenu fotografijama i dokumentarnom građom, „otvara” pesma „Hercegovina” Jovana Dučića, a potom sledi priča o istoriji Hercegovine sa fotografijom manastira Tvrdoš.

Akademik Pecelj svoje delo omeđio je sa četiri poglavlja. U „Impresijama” sa Dučićem mesto su našli Jovan Cvijić, Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Rajko Petrov Nogo, Vasko Popa, Momo Kapor, Radoslav Bratić... Drugo poglavlje naslovljeno je „Zapisi o prijateljima”, treće „Jevto Dedijer i Hercegovina” i četvrto „Da se ne zaboravi”.

U ovom delu autor nije razdvajao pesnike, prozne pisce i naučnike. A Rajko Petrov Nogo je na svojevrstan način „kumovao” ovom delu jer je autora podsetio na činjenicu da je „Hercegovina zemlja pesnika”. A koliko Hercegovci baštine svoju tradiciju i običaje posetioci su posle promocije mogli da se uvere i obilazeći jedinstvenu gostujuću izložbu Muzeja Hercegovine iz Trebinja „Vez i zlatovez Hercegovine” u Etnografskom muzeju.

Komentari5
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Boško Tomašević
Одличан коментар. Свака Вам част, г. Бранко Ср'б Козаковићу. Антологијски коментар.
Ацко
"У Хер­це­го­ви­ни пак, зе­мљи хер­це­га Раст­ка Не­ма­њи­ћа, ве­ли­ки ка­рак­те­ри су кроз ве­ко­ве би­ли пра­ви­ло, а не из­у­зе­так. Ни си­ро­ма­шни­је зе­мље, ни ве­ћег бо­гат­ства у ка­рак­те­ри­ма. Ни мање земље ни ве­ћег бро­ја пра­вих љу­ди." - Свети владика Николај Велимировић "Хер­це­го­ви­на, на­ро­чи­то ју­жна и ју­го­и­сточ­на, има по пра­ви­лу до­бар сој љу­ди. То је зе­мља са мно­го ка­ме­ња а ма­ло све­га оста­лог, али то ма­ло што ро­ди хран­љи­во је и племе­ни­то, и са во­дом
Бранко Ср'б Козаковић
"..Ни мање земље ни већег броја правих људи!” -- уста моја хвалите ме. "Шпартански надсрбизам", неспутана свест о некој посебности и изузетности која се неоснованим самоистицањем посредно руга свима осталима, али и која не преза да гласно испољи расизам према "оним другим". Наравно, све тоје уприличено у Београду, не у врлој врлетној Херцеговини. Јер се мора показати како је Србија покорена, освојена, окупирана - њихова. Посебно Београд! Земоско-завичајно уклљњивање, помагање, тапшање по рамену.
Sinisa
Tacno. Vredim koliko se hvalim, a hvalim se mnogo. Poznato mi je to jako! Takodje postoji tzv `parazitiranje na velikanima`, kao sto cine sa Teslom ili Milankovicem. Jer, ako su oni iz istog kraja, onda su svi oni Tesle, a svi mi ostali manje vredni moramo im se diviti i biti zahvalni. Jako kompleksni kompleksi i cesto ih srecem. Na fakultetima i institucijama gde radim oduvek je ista prica sa zavicajnim klanovima (nema srbijanskih). Mi smo manje Srbi, a od Hercegovaca posta najvise Hrvata.
Ацко
Лепе речи о Херцеговини а посебно о Србима из те области дали су управо људи који нису из тих крајева и те похвале нас Србе из Херцеговине могу само мотивисати да будемо бољи људи у сваком погледу.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.