Utorak, 30.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Moderni arhitekta i fotograf

Izložba „Arhitekt Milan Zloković i fotografija: beogradske realizacije od 1924. do 1941. godine / Ideja i misao” otvorena je juče povodom 125 godina od rođenja jednog od najznačajnijih arhitekata srpske moderne
Moderni arhitekta i fotograf
У Установи културе „Пароброд” изложене су фотографије Злоковићевих 19 објеката које је он усликао (Фото Д. Мучибабић)

Šta povezuje Univerzitetsku dečju kliniku u Tiršovoj, zgradu auto-servisa „Fijat” u Beogradu, hotel „Žiču” u Mataruškoj banji, školu u Jagodini, porodičnu kuću na Neimaru, vile Prendić i Šterić? Arhitekta Milan Zloković je tačan odgovor. On je autor tih antologijskih dela srpskog međuratnog modernizma, a ona realizovana u prestonici mogu se videti na fotografijama koje čine izložbu „Arhitekt Milan Zloković i fotografija: beogradske realizacije od 1924. do 1941. godine / Ideja i misao” juče otvorenu na dan kada je pre 125 godina u Trstu rođen ovaj projektant, naučnik, pedagog.

Postavka se sastoji iz dve celine – u gradskom Zavodu za zaštitu spomenika kulture na panoima su prikazane fotografije sedam Zlokovićevih zdanja koja su spomenici kulture, oplemenjene citatima arhitekte koji pokazuju na koji način je on razmišljao o modernoj estetici i njenom mestu u savremenim arhitektonskim i društvenim tokovima. Autor tog segmenta je Ksenija Ćirić, istoričar umetnosti i viši stručni saradnik Zavoda.

U Ustanovi kulture „Parobrod” izložene su fotografije Zlokovićevih 19 objekata koje je on uslikao, a autor tog dela izložbe je arhitekta Nebojša Antešević, naučni i stručni saradnik Fondacije „Milan Zloković” koja je sa Zavodom priredila izložbu u čast ovog stvaraoca, potpisnika remek-dela moderne arhitekture. Zloković je jedan od osnivača Grupe arhitekata modernog pravca nastale 1928. godine i zaslužan je za prodor moderne arhitekture i kroz pisanu reč, javna predavanja i izložbe. U toku četiri i po decenije projektantskog rada Zloković je izradio oko 260 projekata od kojih je šezdesetak realizovano, najviše u Beogradu.

– Uvid u obimnu Zlokovićevu zaostavštinu – biblioteku, crteže, slike, dnevnike, fotografije, pisma – nastalu u toku projektantske karijere, ali i pedagoške kao omiljenog nastavnika na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, otvorio je nove poglede na čitanje i razumevanje istorije moderne arhitekture. Jedna od tih tema je i tema arhitektonske fotografije koja je u našoj sredini nedorečena i skrajnuta. On je bio pionir arhitektonske modernističke fotografije kod nas, svoja dela je fotografisao od početka do kraja izgradnje. To je za njega bio svojevrsni metodološki postupak u procesu projektovanja. Izložba pokazuje na koji način je kao fotograf amater doživljavao fotografiju i kako ju je koristio u svom radu – ističe Antešević, autor kataloga izložbe.

On dodaje da je najstarija sačuvana fotografija portreta Milana Zlokovića iz 1913. snimljena na parobrodu „Marta Vašington” kojim je putovao iz Trsta do Njujorka. Prvi foto-aparat dobio je na poklon od prijatelja iz Trsta kada je diplomirao. Koristio ga je u Parizu gde je bio na stručnom usavršavanju i tada fotografisao francusku prestonicu. Drugi foto-aparat je kupio, a prodao ga je posle Drugog svetskog rata da bi otplatio kredit za svoju kuću koju je sagradio na Neimaru, dodaje Antešević.

Đorđe Mojović, upravitelj Fondacije „Milan Zloković”, juče je podsetio na to da je u toku priprema za zaštitu škole u Jagodini, a da je vila „Mozer” u Zemunu u postupku proglašenja za spomenik kulture.

– Osim pripreme za spomeničku zaštitu, na istom frontu sa Zavodom bavimo se odbranom zaštićenih objekata od nasrtaja investitora i njihovih arhitekata, nažalost, sa promenljivim uspehom – naglasio je Mojović.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.