Nedelja, 12.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
„DANI BEOGRADA”

Od prvog pominjanja imena grada – 1145 godina

Programi iz oblasti kulture biće održani pod sloganom „Beograd u srcu”. – Zbog Uskrsa, oni počinju danas na Trgu republike otvaranjem izložbe „Nasleđe na razglednicama Beograda”
Od prvog pominjanja imena grada – 1145 godina
(Фотодокументација „Политике”)

Na Uskrs, ovog 16. aprila, navršiće se 1145 godina otkako je ime Beograd prvi put pomenuto u istorijskim dokumentima. Upravo od 16. do 19. aprila i ove godine tradicionalno će biti obeleženi „Dani Beograda” kada se slavi ne samo prvo pominjanje imena grada, nego i 19. april 1867. godine, kada je naša prestonica simboličnim preuzimanjem ključeva grada od turskih vlasti ponovo postala srpski grad. 

I ove godine u okviru „Dana Beograda” biće priređeno više kulturno-umetničkih dešavanja.

– Programe iz oblasti kulture održavamo pod sloganom „Beograd u srcu”. Zbog pravoslavnog Uskrsa, ti programi počinju nešto ranije, već od danas otvaranjem izložbe „Nasleđe na razglednicama Beograda”. Očekuje nas bogat program kojim se na Trgu republike skreće pažnja na neprolazne kulturne i istorijske vrednosti grada. Svaka od ustanova koja učestvuje u ovogodišnjem programu obezbedila je besplatne ulaznice za sugrađane – najavio je Andrija Bojanić iz Sekretarijata za kulturu.

Olivera Vučković, direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada, rekla je da je ta ustanova spremila nekoliko pešačkih tura – šetnji, u toku kojih će sugrađani i gosti Beograda moći da saznaju mnogo zanimljivosti iz istorije grada. 
Vladimir Mijović, direktor Omladinskog pozorišta „Dadov”, izvršnog producenta manifestacije, ukazao je da je osnovni cilj da ova manifestacija bude masovna, da se obeleže svi značajni datumi.

Naš violinista Stefan Milenković, čiji će koncert sa veoma interesantnim repertoarom Beograđani moći da čuju 18. aprila, ukazao je da izuzetno voli da nastupa u rodnom gradu. 
– Beograđani će imati priliku da, između ostalog, čuju „Karminu Buranu” Karla Orfa, ali u verziji za violinu i kamerni orkestar koju je sprovela u delo naša mlada kompozitorka Ana Krstajić – rekao je Milenković.

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Kад кажеш Србин, стани мирно!
...између осталог, чују „Кармину Бурану” Карла Орфа... Da li izbor ovakvog dela i nemačkog kompozitora za Dane Beograda daje sliku o nama kao širokogrudim ili glupavim ljudima? Zašto ne Rukoveti? Počemu je srednjevekovna poezija iz Bavarske vrednija od naše narodne?
Бранислав Станојловић
А бре Velki, хвалиш се да си одрастао у Београду! Шта би ја, рођен у Крунској и крштен у Светосавској цркви, требао да кажем?
Velki
Ja sam odrastao u Beogradu i zaista nama ovde u gradu prva asocijacija kada cujemo reč Karmina Burana, Čajkovski, Paolo Koeljo ili Sarl Bodler nije da li su to srpski umetnici. Uostalom, mnogi stranci su prolazili Beogradom, ovde sa zadržavali, inspirisali i išli dalje. Veliki grafovi u Evropi su multinacionalni.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.