Ponedeljak, 06.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Predsednik Nemačke u Varšavi: Molim za oproštaj

Predsednik Nemačke u Varšavi: Molim za oproštaj
(Фото EPA-EFE/Leszek Szymanski)

BERLIN – Frank-Valter Štajnmajer prvi je nemački predsednik koji je održao komemorativni govor na godišnjicu ustanka u Varšavskom getu, u kojem je pre 80 godina skoro 56.000 Jevreja ubijeno ili deportovano, prenosi Dojče vele (DW).

Nemački predsednik zatražio je u sredu oproštaj na komemoraciji na godišnjicu ustanka u Varšavskom getu.

„Stojim pred vama danas i molim za oproštaj”, rekao je Štajnmajer na komemoraciji u Varšavi, preneo je AP.

Rekao da ga užasni zločini koji su Nemci ovde počinili, ispunjavaju dubokim stidom.

„Ali istovremeno, ispunjen sam zahvalnošću i poniznošću što mogu da učestvujem u ovoj komemoraciji kao prvi šef nemačke države ikad”, rekao je Štajnmajer.

On je na komemoraciji, kojoj su prisustvovali i predsednici Poljske Andžej Duda i Izraela Isak Hercog, pomirenje te dve zemlje sa Nemačkom nazvao „beskrajno dragocenim poklonom”.

„Sa surovošću i nehumanošću za koje nemamo reči, Nemci su proganjali, porobljavali i ubijali Jevreje Evrope, Jevreje Varšave”, rekao je Štajnmajer.

Uprkos zločinima protiv čovečnosti, Šoa, ljudi u Izraelu i Poljskoj pružili su Nemcima ruku pomirenja, prenosi Sputnjik.

„To je poklon koji nismo mogli, a nije ni trebalo da očekujemo”, rekao je nemački predsednik i ujedno poručio: „Moramo i želimo da sačuvamo to čudo pomirenja i da ga vodimo u budućnost”.

Štajnmajer je istakao istorijsku odgovornost Nemaca i zadatak koji su im preživeli i mrtvi ostavili: „Mi to prihvatamo. Za nas Nemce, naša odgovornost pred našom istorijom nema granica. Ona ostaje naš podsetnik i naša misija, sada i u budućnosti”.

Nemački okupatori su u jesen 1940. osnovali Varšavski geto, zbog navodnog rizika od epidemije i tamo zatvorili Jevreje iz cele Poljske. U jednom trenutku tamo je na malom prostoru bilo zbijeno oko 450.000 ljudi.

Dana 19. aprila 1943. godine, stanovnici jevrejskog geta ustali su protiv Š-a i Vermahta. Ustanak je trajao do sredine maja. Za skoro četiri nedelje, više od 56.000 Jevreja je ubijeno ili odvedeno u koncentracione logore i logore za istrebljenje, navodi DW.

Komentari7
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

islam hajrudin
Sta on ima da moli za oprostaj?On nije bio ni rodjen kad se to sve dogadjalo.Istorija se ne moze ponovo pisati.Ono sto se dogodilo je nepovratno,i Jevreji bi trebali da prestanu ponizavati Nemce,jer ponizavanje iza Prvog Svetskog rata je izrodilo Nacional Socijalizam i pogubne posledice za celo covecanstvo. Za sve postoji granica,ali to ovi koji trenutno vladaju svetom,ne razumeju i misle da ce trajati vecno ovaj poredak stvari u svetskim odnosima.
Beogradjanin-Istrijan-Schwabenländle
Извињавам се, измакло је " први пут 1953 године."Ипак важан податак
Beogradjanin-Istrijan-Schwabenländle
Пољска нема право за било какву ратну одштету. То питање је решено два пута, први пут у директном уговору између Немачке и Пољске, уз Совјетску сарадњу, други пута приликом потписивања интернационалног уговора " 2 + 2 ", 1997 године.
Горки
Покушај да Пољска одустане од надокнаде! Чист интерес. Неискрено извињење!
Kritik
Odlican primer za Srbiju.
u kontekstu
Mozda, ali red onih koji su ispred nas za izvinjenje je prilicno dugacak a i hitnijevi su slicajevi posto nekako odugovlace sa izvinjenjima koja su trebala da se dogode jos pre 2-3 veka,

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.