Utorak, 07.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Višković: Da li entitetska granica deli narod ili imovinu

Ustavni sud BiH se od ustavobranitelja transformisao u ustavotvorca i postao faktor destabilizacije, navode poslanici
Višković: Da li entitetska granica deli narod ili imovinu
Парламент о деловању Уставног суда (Фото НСРС)

Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Poslanici Skupštine Republike Srpske raspravljali su o povlačenju srpskih sudija iz Ustavnog suda BiH. Ovaj potez republičkog parlamenta motivisan je nezadovoljstvom radom tog suda i odnosom prema državnoj imovini. Namera je da se povlačenjem sudije umanji legitimitet suda i da se njegov budući rad ograniči na predstavnike samo jednog entiteta, uz strane sudije.

Povlačenjem srpskog sudije Zlatka Kneževića taj sud bi ostao bez srpskih sudija, jer je Miodragu Simoviću istekao mandat. Podeljena su mišljenja o mogućnosti da Ustavni sud nastavi rad u slučaju da na sednici nisu sudije iz jednog entiteta.

Predsednik Vlade RS Radovan Višković rekao je da je pitanje imovine crvena linija preko koje Srpska neće preći i da neće dozvoliti otimanje onoga što joj je po „Dejtonu” i Ustavu pripalo. „Ko pominje imovinu Federacije BiH? Niko. Problem je samo imovina Srpske. Hoće da nam uzmu puteve, vode, šume, škole, bolnice, obdaništa... I šta je onda Srpska? Zašto je u Dejtonu iscrtana linija razgraničenja? Da podeli narod? Ne, ta linija deli imovinu”, primetio je Višković i dodao da je zajednička imovina samo ona koja je izgrađena za zajedničke institucije.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Skupštini RS Igor Žunić rekao je da se Ustavni sud od ustavobranitelja transformisao u ustavotvorca i postao faktor destabilizacije, postavivši se iznad svojih ovlašćenja kao političko oružje za razgrađivanje pravnog poretka Srpske. On je podsetio da je Skupština RS 2020. obavezala sve institucije Srpske da ne prihvataju i ne sprovode bilo kakve buduće antidejtonske odluke Ustavnog suda.

„Ustavni sud mora da se vrati u svoje nadležnosti. Dok se to ne desi, skupština će pozvati sudije iz reda srpskog naroda da podnesu ostavke u tom sudu dok ovaj parlament ne odluči drugačije”, naveo je Žunić. Ocenivši kako je Ustavni sud postao alat međunarodnog protektorata u BiH, Žunić konstatuje da Ustavni sud kršeći član tri Ustava BiH pokušava da svojim odlukama Srpskoj oduzme ustavno pravo da reguliše pitanje imovine koja se nalazi na teritoriji entiteta.

Šef Kluba poslanika opozicionog SDS-a u Skupštini RS Vukota Govedarica kaže da Ustavni sud BiH predstavlja problem i da sudi prema svojim pravilima, a ne u skladu s Ustavom BiH.

„Ustavni sud BiH presumpciju nadležnosti definiše na potpuno drugačiji način i ne definiše onako kako je to Ustav BiH rekao, a rekao je da su to isključivo nadležnosti entiteta”, rekao je on.

Sem rasprave o Ustavnom sudu, Skupština RS se bavila i ranijim odlukama iz 2021. o povlačenju nadležnosti prenetih s BiH na RS, za šta je Vlada RS tada dobila rok od šest meseci. Poslanici su juče naveli je da je taj rok prekratak, te da su vraćanje prerogativa poremetile svetske okolnosti, posebno dešavanja u Ukrajini, pa je bilo nepotrebno Srpsku izlagati riziku. Predloženo je da se produži rok ranijih zaključaka kojima se Vladi RS naložilo da vrati prerogative iz oblasti odbrane i bezbednosti, pravosuđa, imovine i indirektnih poreza. I tada je taj proces pokrenut zbog problematike povezane s državnom imovinom. Proces je tada nazvan „povratak na izvorni Dejton”.

Predsednik RS Milorad Dodik izjavio je uoči sednice da će Srpska povući srpskog sudiju iz Ustavnog suda, koji je oskrnavio Ustav i postao antiustavni. Dodik je za RTS naveo je nekada visoki predstavnik radio na jačanju BiH kao države, a da je to sada preuzeo i čini Ustavni sud, gde se tri stranca i dva Bošnjaka dogovaraju kako će da glasaju. Od ta dva Bošnjaka, kaže on, jedan je ratni predsednik SDA, a drugi je s funkcije potpredsednika SDA došao za sudiju. „Očekujete da će oni biti blagonakloni, biti pravnici, a ne političari? Naravno da će biti političari”, rekao je Dodik.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.