Nedelja, 07.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Perom i kamerom

Mala kuća Velike škole

Pre dva veka, dok je Prvi srpski ustanak još trajao, u zgradi preko puta današnjeg Vukovog i Dositejevog muzeja sakupile su se umne glave i pokrenule Veliku školu
Mala kuća Velike škole

Kada se kaže Velika škola mnogi pomisle na današnji Muzej Vuka i Dositeja u Gospodar Jevremovoj ulici 21. U ovoj zgradi Velika škola je zaista i bila smeštena od 1809. do 1813. godine, ali je manje poznato da je visoko školstvo u Srbiji započelo svoj dvovekovni život u drugoj, znatno manjoj kući, u Gospodar Jevremovoj ulici 22, preko puta Vukovog i Dositejevog muzeja .

U toj, danas obnovljenoj i proširenoj kući, skupile su se umne srpske glave 31. avgusta 1808. godine i otvorile Veliku školu, dok je ustanak još trajao. Svečanosti je prisustvovao i Vuk Karadžić i zapisao da su „u najvećoj prostoriji, odžakliji, sedeli ili stajali prisutni učenici u svečanosti događaja”.

Prostoriju je osveštao mitropolit Leontije, uz prisustvo predsednika i članova Sovjeta, budućih učenika i njihovih roditelja, većinom ustaničkih vojvoda, i Dositeja Obradovića koji je potom prigodnim govorom otvorio našu prvu visokoškolsku ustanovu.

Izvori kažu da je ta zgrada podignuta krajem 18. veka i da je u njoj živela neka turska porodica sve do oslobođenja varoši 1806. godine. Škola je u ovoj zgradi radila od 1. septembra 1808. do proleća 1809. godine. Zanimljivo je da je mlađi Karađorđev sin Aleksandar docnije otkupio ovu kuću od Turčina kojem je pripadala i živeo u njoj verovatno od 1841. do 1842. godine. Objekat danas čine dve prizemne zgrade: dvorišna, u kojoj je otvorena Velika škola, i ulična koja se u izvorima pominje od 1862. godine.

- Prva zgrada Velike škole predstavlja izuzetan spomenik kulture, prosvete, pismenosti i nasleđenog urbanizma. Kao dom u kome je od 1808. do 1813. godine živeo osnivač i prvi predavač Velike škole Ivan Jugović, gde je počeo da uči Vuk Karadžić, gde je ispred države i naroda školu otvorio Dositej Obradović, i ne manje bitno, objekat preko koga je uspostavljena dinastija Karađorđević, spada u onu malobrojnu grupu objekata koji su prvi otkupljeni od Turaka neposredno nakon donošenja carskog hatišerifa 1830. godine - kaže Gordana Gordić, istoričar umetnosti.

Dositejev licej

(/slika2)Druga zgrada velike škole, „Dositejev licej”, najstarija sačuvana turska kuća u Beogradu, podignuta je još sredinom 18 veka. U njoj je pred Prvi srpski ustanak bio otvoren francuski konzulat. Velika škola je u njoj bila od proleća 1809. do 1813. godina kada je došlo do propasti Prvog srpskog ustanka i povratka Turaka u Beograd.  

Zgrada je ponovo prešla u tursko vlasništvo i to ostala sve do četvrte decenije 19. veka, kada je otkupio trgovac Nikola Kutula. Ovo imanje nacionalizovano je 1853. godine i stavljeno pod zaštitu kao kulturno-istorijski spomenik. Posle rekonstrukcije, otvoren je Muzej Vuka i Dositeja, od Vukove zaostavštine i od sakupljenih predmeta vezanih za Dositejev život i stvaralaštvo.

Velika škola je obnovljena u Kragujevcu 1838. godine i tu je ostala do podizanja Kapetan Mišinog zdanja na Studentskom trgu u Beogradu.

Palata „dunavskog kapetana“

Treće zgrada Velike škole sagrađena je 1863. kao privatna palata Miše Anastasijevića (1803-1885), „dunavskog kapetana“ i najbogatijeg čoveka u Srbiji toga vremena.

(/slika3)Palatu koju je podigao da bude kneževski dvor njegovog zeta Đorđa Karađorđevića i ćerke Sare, zaveštao je 12. februara 1863. godine „svom otečestvu“ za smeštaj školskih i prosvetnih ustanova. U ovom zdanju nekada su bile smeštene Velika škola, Gimnazija, Ministarstvo prosvete, Narodna biblioteka, Narodni muzej i Društvo srpske slovesnosti.

U najvećoj i najlepšoj beogradskoj palati devetnaestog veka, koja je građena od 1857. do 1863. godine prema projektu češkog arhitekte Jana Nevole, danas se nalazi Rektorat Beogradskog univerziteta.

Ovih dana, Zadužbina Dositeja Obradovića i Beogradski univerzitet u okviru „Dana evropske baštine” nizom manifestacija obeležavaju dva veka Velike škole i visokog obrazovanja u Srbiji.

- Jedan od ciljeva nam je i da đake i studente, sve Beograđane upoznamo sa istorijskim mestima koja su odigrala ključnu ulogu u razvoju srpskog obrazovanja - kaže Mirjana Dragaš, upravnica Zadužbine Dositeja Obradovića.

Dragoljub Stevanović

--------------------------------------------------------

Polaznici

Aleksa Karađorđević, sin Karađorđev, pripada prvoj generaciji đaka koji su 1. septembra 1808. godine počeli da pohađaju Veliku školu. Pohađali su je i Vuk Karadžić, Milan i Ivan Stojković, Nikolče Karapandžić, Milosav Zdravković, Maksa Ranković, Miloje Božić, Jovica Milovanović i drugi, kasnije poznate ličnosti koje su se uključile u politički, privredni i sudski aparat kneževine Srbije. U Velikoj školi su se u početku izučavale pravne, filozofske i tehničke nauke.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.