Subota, 11.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Krmčija ili Zakonopravilo Svetog Save u Ruskom domu

Krmčija ili Zakonopravilo Svetog Save u Ruskom domu
Древна књига обогатила библиотеку здања у Улици краљице Наталије (Фото Руски дом)

Ruski dom nedavno je dobio jedinstven poklon – Krmčiju ili Zakonopravilo Svetog Save, Moskovskog sinodalnog izdanja iz 1787. godine. Ovu drevnu knjigu, zamenik direktora Ruskog doma Vječeslav Čarski primio je od Bojana Borovčanina, rukovodioca Udruženja „Nacionalna inteligencija – NIT”.

U knjizi se na poseban način prepliće istovremeno nekoliko linija rusko-srpskih veza. Tako je osnivač nacionalne crkve Svetog Save primio monaški postrig po primeru ruskih monaha.

– Jedno od najvažnijih njegovih dela je Nomokanon, svod crkvenog i građanskog prava. Ovaj zbornik poznat kao Krmčija ili Zakonopravilo Svetog Save, vekovima je bio glavni izvor kanonskog prava, ne samo za srpsku, već i za druge pravoslavne crkve, uključujući i rusku – navode u Ruskom domu i podsećaju da, kada je pre 300 godina, još u toku vladavine Petra Velikog iz Rusije počela redovna isporuka crkvenih knjiga u srpske zemlje, među njima bila i Krmčija. Upravo je, kako kažu, ova knjiga (takozvanog Jekaterininskog izdanja) predata Ruskom domu i od sada se nalazi u njegovoj biblioteci, tako da je dostupna svim sugrađanima zainteresovanim za ovu građu.

Predstavnici Ruskog doma podsećaju da ovaj prepis datira iz 18. veka, kada je Rusko carstvo jačalo i kada su jačale veze naša dva bratska naroda. A sačuvano je još deset prepisa ovog velikog dela, među kojima su i ilovički, raški i sarajevski.

Sveti Sava je Krmčiju, odnosno Nomokanon ili Zakonopravilo, sastavio 1219. godine i to je praktično bio prvi srpski ustav. Kada je organizovao episkopije u Srpskoj crkvi, svakom episkopu dao je po primerak Zakonopravila jer je želeo da crkva bude slobodna i da vladar ima što manje upliva u njen rad, iako je njegov brat Stefan Prvovenčani tada bio srpski kralj. Zakonopravilo je korišćeno i u Rusiji i Bugarskoj, a kasnije i u Rumuniji.

Prema rečima Vladana Dološa iz Udruženja NIT, a na koje podsećaju u Ruskom domu, knjiga je imala tešku sudbinu. Njen poslednji vlasnik bio je iskušenik manastira Svetog Romana u Đunisu kod Niša. Manastir u kome se nalazi srce pukovnika Nikolaja Rajevskog, prototipa Vronskog iz Tolstojevog dela „Ana Karenjina”, koji je 1876. godine tamo poginuo u boju protiv Turaka za oslobođenje Srbije. Monah je odlazeći u manastir Ostrog ostavio Krmčiju Đorđu i Milošu Matiću u Kruševcu, ali je uskoro potom iz Crne Gore stigla vest o njegovoj pogibiji u saobraćajnoj nesreći.

Đorđe Matić krenuo je u pokloničko putovanje na Ostrog i tamo je predao knjigu Vladimiru Todoroviću, članu Udruženja NIT. Kada su 2022. godine članovi udruženja primili relikviju, rešili su da je vrate pravim vlasnicima pa su čak odbili i veliku ponudu za otkup.

Rukovodilac Udruženja NIT Bojan Borovčanin istakao je da istorija ove knjige mnogo govori o zajedničkoj prošlosti i zajedničkim vrednostima naših naroda. A što se tiče ponuda za otkup, Bojan je ocenio da „neko ima cenu, neko ima vrednosti”. Borovčanin je rekao da zajedno sa svojim saborcima poklanja Krmčiju Ruskom domu kao centru ruske kulture u Srbiji da bi uvek podsećala i Srbe i Ruse na jačinu i dubinu naših veza.

Veoma je simbolično što je u danima obeležavanja 90 godina Ruskog doma njegova zbirka ukrašena ovim drevnim spomenikom.

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Beogradjanin-Istrijan-Schwabenländle
Ово је само јефтина реклама за русију.
Језикољуб
За реч "крмчија", како год да се чита, неизбежан је старословенски корен речи који се односи на храњење, и то стоке, животиња. Каква је повезаност овог термина са црквеним канонским правом заиста је загонетно.
Snezana Pesic
Vrlo cudna prica

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.