Petak, 26.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
TEMA NEDELjE: BURA ZBOG RODNO OSETLjIVOG JEZIKA

Eh, te neuništive žene

Ako rodno osetljiv jezik uništava brak i porodicu, onda bi to značilo da je u jezicima u kojima je rodno osetljiv jezik već odavno delatan rezultiralo razorenim porodicama (na primer u nemačkom jeziku). Ili obratno, u jezicima u kojima ne postoji kategorija roda, pa onda i nema rodno osetljivog jezika na način kako je to u srpskom jeziku (na primer, u mađarskom), izostaje „pretnja braku” i svi su brakovi stabilni i porodice neuzdrmane. Naravno da se to nije desilo
Eh, te neuništive žene
(EPA-EFE/BIANCA DE MARCHI)

U 2021. Matica srpska je izdala zbornik radova pod nazivom „Položaj srpskog jezika u savremenom društvu”, protiv Zakona o rodnoj ravnopravnosti (urednici Dragan Stanić i Sreto Tanasić), a nakon održanog skupa posvećenog istom pitanju (svi su materijali dostupni na sajtu Matice). U zborniku se posebno okrivljuju tri žene: Zorana Mihajlović, Gordana Čomić i Maja Gojković.

Irinej (Bulović), episkop bački, na tom je skupu, potom i u uvodnom tekstu zbornika, izrazio stav da „džender-jezik predstavlja veoma ozbiljnu pretnju braku i porodici”, pa „sledstveno, ugrožava i čitave narode”.

U uskršnjoj poslanici patrijarh je samo ponovio molbu da se obustavi „nasilje nad srpskim jezikom” koje se sprovodi kroz „nametanje rodno osetljivog jezika”. Iza čega, tvrdi, „krije se borba protiv braka i porodice” (na sreću, ovaj deo je izbačen iz teksta poslanice objavljene i distribuirane vernicima po parohijama).

Čini se da zapravo imamo dva patrijarha istovremeno u državi – jedan se oglasio u 2021, a drugi u 2023. o istoj stvari.

Ako rodno osetljiv jezik uništava brak i porodicu, onda bi to značilo da je u jezicima u kojima je rodno osetljiv jezik već odavno delatan rezultiralo razorenim porodicama (na primer u nemačkom jeziku). Ili obratno, u jezicima u kojima ne postoji kategorija roda, pa onda i nema rodno osetljivog jezika na način kako je to u srpskom jeziku (na primer, u mađarskom), izostaje „pretnja braku” i svi su brakovi stabilni i porodice neuzdrmane. Naravno da se to nije desilo!

Rodno osetljiv jezik, s jedne strane, odražava društveni status žene, onako kako ga je patrijarhalni konstrukt nametnuo kao jedinu istinu. Sada taj konstrukt pokušavamo da promenimo dekonstrukcijom, novom upotrebom jezika, kojom se afirmišu vrednosti te brojnije polovine društva (ne samo kod nas). Proces je dug, i traži mnogo novog znanja o tome šta se novom jezičkom upotrebnom može promeniti. Nažalost, jezička kultura (tu se svi slažemo) mogla bi biti delotvornija u ovom vremenu neznanja, nasilja i loših teorijskih postavki (kakve lansira kao jedinu istinu Odbor za standardizaciju srpskog jezika).

U patrijarhalnoj kulturi su žene potrošna roba, a ne vrednost koja podstiče na kreativnost. Zapravo je rodno osetljiv jezik okrenut jezičkoj kreativnosti jer se daje velika sloboda za iznalaženje forme jezika za (pozitivnu) nameru govornika. Nije reč samo o govoru (jeziku) muškarca i žene nego i žene o ženi (tako, na primer, izjava bivše ministarske u Vladi Srbije da je Tanja Miščević „klimoglava službenica” jeste kreativan izraz, ali je jednako rodno neosetljiv, jer je namera bila da se ponizi osoba o kojoj je reč). Namera je ono što prethodi izrazu. A onda, i kada neko ko ima moć kaže (u lošoj nameri) da „džender-jezik predstavlja veoma ozbiljnu pretnju braku i porodici”, jezik se sam odbrani! Jer, „jeziku je svejedno” (kako čitamo u naslovu jedne dobronamerne knjige).

Ne znam zašto nakon dve godine od izjave episkopa, i nakon izjave patrijarha za Uskrs, ova tema izaziva toliki odjek kroz medije, stanovište koje je nepromenljivo u SPC? Zašto se u vreme kada država priznaje nezavisnost Kosova, kada inflacija raste u visine, opet žene „kažnjavaju” tako što se uvode na scenu, uz odricanja da mogu biti vidljive u jeziku. Eh, te neuništive žene!

Ostaje pitanje: zašto monasi (mono – jedan, sam), u ime očuvanja velike tajne braka, nisu u mladosti odlučili da budu u ulozi „suprug” (staroslovenski: su-prong – upregnut u isti jaram) i tako dokažu zalaganje za vrednosti braka – u mukama jarma.

* profesorka emeritus Univerziteta u Novom Sadu

 

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Апас
Ваљда ће бар овај коментар бити објављен. Наш и други словенски језици су формирани засебно од хришћанства, те немају везе са оним што ви овде сматрате патријархатом. Не треба силовати језик изнутра да би се добиле козметичке промене у правима жена. То вам говоре друге жене, лингвисти, интелектуалци оба пола и то свештенство. Кад жене буду биле свештенице у СПЦ, као што су то у многим протестантским црквама, да смо сви једнако божији на земљи - одатле би кренуло и веће поштовање и вера у жене.
Божидар Анђелковић
Ех, тај неуништиви Сорош
M
Monasi imaju svoju misiju, kao i svako od nas, i prestanite da trazite sve moguce nacine za netrpeljivost i svadju.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.