Utorak, 09.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Zbirka nesvrstanih iz Beograda upisana u registar Uneska

U „Pamćenju sveta” od pre koji dan čuvaju se skenirane kopije 76 tekstualnih arhiva, 242 fotografije, jedne audio-arhive i 15 filmova
Zbirka nesvrstanih iz Beograda upisana u registar Uneska
Учесници Београдске конференције, од 1. до 6. септембра 1961. године (Фото Фототека Танјуг/Архив Југославије)

Dokumentarna zbirka „Prvi samit Pokreta nesvrstanih u Beogradu”, čiju nominaciju je podnela Indonezija kao nominator i Srbija kao konominator, uz podršku Indije, Egipta i Alžira, upisana je u Uneskov Međunarodni registar „Pamćenje sveta”, potvrdio je za naš list Milan Terzić, istoričar i direktor Arhiva Jugoslavije.

 

U saopštenju Ministarstva kulture Srbije tim povodom se kaže:

„Nominacioni dosije, za koji je doprinos dao Arhiv Jugoslavije, dokumentuje Prvi samit Pokreta nesvrstanih, koji je označio aktivnu ulogu zemalja Trećeg sveta u smanjenju svetskih tenzija, pozivajući na kraj kolonijalizma, imperijalizma i rasizma, kao i promociju mirne koegzistencije i svetskog mira.”

Zbirka se sastoji od skeniranih kopija 76 tekstualnih arhiva, 242 fotografije, jedne audio-arhive i 15 filmova. Sve to je, kako nam priča Terzić, iz Fonda Josipa Broza Tita iz Arhiva Jugoslavije, Fototeke Tanjuga i video-materijala Filmskih novosti. Među dokumentima su Izjava o opasnosti od rata i apel za očuvanje svetskog mira, dva pisma sličnog sadržaja upućena predsedniku SSSR-a Nikiti Hruščovu i predsedniku SAD Džonu Kenedija, poruka Josipa Broza Tita generalnom sekretaru Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija u Tantu, kao i zabeleške sa Titovih susreta i razgovora sa učesnicima beogradske konferencije…

Kako on podseća, reč je o susretu koji se u našem glavnom gradu desio 1961. godine i gde su se okupile zemlje Azije, Afrike, Evrope (Jugoslavija i Kipar) i neke zemlje Latinske Amerike – ukupno njih 25. Za šezdeset godina postojanja pokret je okupio 120 zemalja.

– Suštinu te priče treba sagledati u kontekstu vremena, dobu kada se krajem Drugog svetskog rata naziru suprotnosti i trvenja između velikih sila oko uticaja i koje zovemo hladni rat a možemo reći i vrući mir. Otklon od SSSR-a 1948. omogućio je Jugoslaviji da izađe na veliku scenu, ona nije tada bila puki objekat u međunarodnim odnosima i to je bio zlatni period jugoslovenske diplomatije, uz onaj iz perioda Kraljevine Jugoslavije u doba kralja Aleksandra – naglašava Terzić i dodaje da su sve ideje Pokreta nesvrstanih i danas aktuelne i da ih treba posebno sagledati u našem, savremenom trenutku, u turbulentnim međunarodnim okolnostima u kojima živimo.

S tim u vezi, u Arhivu Jugoslavije 2021. godine, a zarad obeležavanja šezdeset godina Pokreta nesvrstanih, održana je izložba i tada su još jednom naglašena načela tog pokreta, zbog kojih se i on sad i našao u programu „Pamćenje sveta”, a to su načela koja imaju trajnu vrednost u međunarodnim odnosima kao što su očuvanje mira, rešavanje problema razoružanja, kolonijalizma, ekonomskog razvoja. Upravo pomenute zdrave vrednosti u vremenu kada je Jugoslavija bila neka vrsta centra sveta i kada je ostvarila i ekonomske, kulturne, vojne i druge benefite bile su razlog da se uđe u proces upisa u „Pamćenje sveta”. Naš sagovornik osvrće se i na drugu stranu medalje, a to je pitanje naličja tog plodnog perioda i činjenice da nas je osećaj važnosti u nekoj meri odvojio od složene unutrašnje situacije i da je ona gurana pod tepih i to nije rešavano, a što nas je sačekalo devedesetih godina.

Inače, program „Pamćenje sveta” Unesko je pokrenuo 1997. da bi se sačuvala i promovisala svetska kulturna dokumentaciona baština od univerzalne vrednosti. Svetski registar kulturne dokumentacione baštine pandan je svetskom registru nepokretnih spomenika kulture.

Zajedno sa zbirkom „Prvi samit Pokreta nesvrstanih u Beogradu”, u Međunarodni registar „Pamćenje sveta” upisane su 63 dokumentarne zbirke, i sada je ukupan broj zbirki u registru 494.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.