Subota, 11.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Rumuni najviše kupuju naš kukuruz, Italijani pšenicu

Kukuruza je manje posejano i ne možemo očekivati rekordnu sezonu, kažu u udruženju „Žita Srbije”
Rumuni najviše kupuju naš kukuruz, Italijani pšenicu
(EPA-EFE/FILIP SINGER)

Ove godine očekuje se da će biti zasejano oko 920.000 hektara pod kukuruzom, što je pet odsto manje nego prošle sezone. Očekivani rod je oko 5,7 miliona tona, dok je domaća potrošnja između 4,2 i 4,3 miliona tona, procenjuju u udruženju „Žita Srbije”. Procene su da će proizvodnja ove žitarice na svetskom nivou biti povećana.

– Ove godine ne možemo da očekujemo rekorde u proizvodnji – izjavila je direktorka tog udruženja Sunčica Savović tokom Dana žitara, u okviru 90. Međunarodnog sajma poljoprivrede, a preneo je „Agroklub”.

Od početka tržišne godine za kukuruz, u periodu oktobar 2022. godine do aprila, izvezeno je 250.000 tona. Kako je istaknuto, pšenice je prošle godine zasejano 17 odsto više – na 725.000 hektara, a očekuje se rod između 3,6 i četiri miliona tona.

– Ove godine sa svim zalihama očekujemo rekordan izvoz pšenice, ako do njega dođe – rekao je Slavko Jovanović ispred ovog udruženja, podsećajući na prošlogodišnju zabranu izvoza koje to udruženje inače nije podržavalo.

Takođe se navodi da su cene žitarica u martu ove godine, u odnosu na isti period prošle godine, pale za više od 21 odsto, a kod uljarica za više od 48 procenata. Jovanović je rekao i da naša izvozna pozicija više nije luka Konstanca zbog prezasićenja ukrajinskim žitom, pa Srbija mora da traži druga tržišta, preneo je ovaj portal.

Inače, kukuruz iz Srbije najviše kupuje Rumunija, Italijani pšenicu, a komšije iz Bosne i Hercegovine suncokret. Podsetimo, ratari iz celog regiona s neizvesnošću su ušli u prolećnu sezonu zbog vremenskih prilika, a setva kukuruza je ozbiljno kasnila. Kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini zbog ovakve situacije nameće se niz pitanja, a pre svega kako će kašnjenje zbog nestabilnog vremena uticati na buduće prinose.

Za domaće proizvođače kukuruza, zbog izrazite suše, prošla godina bila je jedna od lošijih sezona u poslednjoj deceniji. Loše su prošle i druge evropske države i veliki proizvođači ove žitarice.

 

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

borko
Samo nek ide. I drugi put i nikad više, država ne sme da uradi ono što je uradila ratarima, kad je zabranila izvoz ratarskih kultura. Država mora dobro da odmeri kolko je potrebno zaliha ratarskih kultura i to da otkupi, uz saradnju sa privatnim skladištarima. Sve ostalo dozvoliti ratarima da SLOBODNO IZVOZE GDE HOĆE, KAKO HOĆE I PO CENI KOJOJ HOĆE. Tačka.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.