Nedelja, 21.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Zapisi o srpskim porodicama kojih više nema u podčičavskom kraju na Kosmetu

​ O meštanima, njihovim običajima, stradanju, prisilnom odlasku, nadgrobnim spomenicima na KiM neumorno godinama prikuplja podatke hroničar Branko Radeč
 Zapisi o srpskim porodicama kojih više nema u podčičavskom kraju na Kosmetu
Црква у селу Врница (Фотографије из књиге)

Hroničar Branko Radeč neumorno godinama prikuplja podatke i fotografije o selima oko Vučitrna na Kosmetu, o meštanima, njihovim običajima, stradanju, prisilnom odlasku, nadgrobnim spomenicima. Sve što je saznao uobličio je u četiri od pet napisanih knjiga – monografija. Poslednje dve, objavljene 2022. i 2023. u izdanju Kulturno-prosvetne zajednice Srbije, jesu „Podčičavička sela oko Vučitrna na Kosovu” i „Srpska groblja i uništeni spomenici u selima Vrnica i Mijalić kod Vučitrna na Kosovu”.

Radeč, koji napominje da je redovni čitalac „Politike”, kaže da je u knjizi „Podčičavička sela oko Vučitrna na Kosovu” koristio u značajnoj meri arhivu našeg lista u vezi sa borbom protiv kačaka (1923–1924). U tim godinama „Politika” je izveštavala o borbi Vojske Srba, Hrvata i Slovenaca protiv Kačaka – albanskih pobunjenika. Unutrašnja potreba da zabeleži šta se u tim selima dešavalo navela ga je, kako kaže, da godinama mukotrpno sakuplja sve ove podatke i piše.

„Otišao sam iz tog kraja 1975. Moja familija je ostala do 1999. godine. Želeo sam da otrgnem od zaborava postojanje Srba na tom prostoru. Radio sam tri-četiri godine na prve dve knjige. Pretraživao sam i u Arhivu Srbije i po internetu, koristio sam i turski popis iz 1455. godine. Član sam srpskih rodoslovaca i tu sam nalazio podatke. Bio sam uporan i našao da se moje selo Drvare kao i Vrnica i sva ta sela oko Vučitrna pominju još u 14. veku, kada nije bilo pola gradova u Srbiji. Knjige su bitne za Srbiju ali posebno za Kosmet, za mesta gde nema više Srba. U podčičavičkom kraju više nema Srba, ostali su samo tragovi od spomenika”, ukazao je naš sagovornik.

Glavni i odgovorni urednik Biblioteke „Hronika sela” KPZ Srbije Petar Arbutina istakao je da je monografija „Podčičavička sela oko Vučitrna na Kosovu” „bogatstvo nasleđa sadržaja i ljudi koji bi bili zaboravljeni”. Dodao je da je ona još jedan dragulj i da ne preteruje kada kaže da je selo „nešto što objašnjava, određuje, nešto što nas čini narodom”. Prof. dr Darinka Vučinić je u recenziji navela da je ovom knjigom Radeč sačinio značajno delo na tragu velikog Cvijića i znamenitog profesora Lukića. Kako je ocenila, pisac je uradio važan „nacionalni zadatak, da se ne zaboravi pamćenje zavičaja, istorija naroda i kraja iz kojeg je ponikao.

Razvaljene i minirane grobnice i spomenici 

Knjiga „Srpska groblja i uništeni spomenici u selima Vrnica i Mijalić kod Vučitrna na Kosovu „retka je, možda i jedinstvena spomen-knjiga o spomenicima. Podatke o polomljenim i uništenim spomenicima upokojenih Srba i Crnogoraca nakon ratnih sukoba 1999. godine autor je dobio od meštana raseljenih, a koji su obišli groblja. Prvi deo knjige obuhvata značaj nadgrobnih spomenika – porušenih i koji polako nestaju. Drugi deo sadrži ’ličnu kartu’ spomenika popisanih po azbučnom redu iz kojih sela potiču upokojeni. Autor je svaki spomenik, a koji je porušen ili polomljen, na papiru rekonstruisao kako je u stvarnosti postojao. Naveo je ime, prezime, datum rođenja i umiranja, stavio fotografije koje je mogao da pribavi, a upisane su i poneka anegdota o preminulom, čime je oplemenio knjigu”, naveo je izdavač. Recenzent prof. Miladin Raspopović istakao je da je Radečova knjiga „vrlo upitna i vrlo opasna za zapadne falsifikatore istorije koji žele da svet na Balkanu, pre svega Srbe, prilagode svojim instinktima i nezaježljivosti”.

„Ovi prostori bili su poprišta mnogih bitaka i stradanja. Nekima se ne zna mesto na kojem su izdahnuli. Mnogi nisu dočekali da počivaju pored svojih najbližih. Nekih grobova odavno više nema. Zaslužuju da se ostavi trag da su postojali, i da ih se na različite načine sećamo. Knjiga Branka Radeča o grobljima u Vrnici i Mijaliću na Kosovu pisani je trag o porodicama koje su se rađale i umirale u vremenu koje je prošlo i prostoru koji lagano sakriva njihove belege. Umesto njihovih nadgrobnih ploča ova knjiga postaje njihov zajednički spomenik”, navela je, između ostalog, u pogovoru dr Dragana Ranđelović, viši naučni saradnik.

Radeču je nedavno uručena Zahvalnica KPZ Srbije za doprinos „Hronici sela” i posebnih izdanja. Radeč kaže da nije stao i da i dalje vredno piše. Objavljena je Enciklopedija znamenitih Srba i Crnogoraca sa Kosova, pa je odlučio da on sam priredi knjigu o uspešnim, manje poznatim ljudima kao i stradalnicima iz podčičavičkog kraja. Popisao je, naveo je, sve porodice i njihove članove.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.