Četvrtak, 11.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ho­će li austra­lij­ski ustav pri­zna­ti Abo­ri­dži­ne

Mi­ni­star­ka za autoh­to­ne na­ro­de Lin­da Bar­ni ka­že da bi for­mi­ra­nje te­la „Glas pri par­la­men­tu”, ko­je bi bi­lo une­to u naj­vi­ši prav­ni akt, pro­me­ni­lo ži­vot sta­ro­se­de­la­ca
Ho­će li austra­lij­ski ustav pri­zna­ti Abo­ri­dži­ne
Або­ри­џи­ни на про­те­сту то­ком обе­ле­жа­ва­ња Да­на Аустра­ли­је у Бри­збеј­ну ( Фото/ EPA–EFE/ Jono Searle)

Spe­ci­jal­no za „Po­li­ti­ku

Mel­burn – Naj­no­vi­ja is­tra­ži­va­nja jav­nog mnje­nja u Austra­li­ji po­ka­za­la su da ma­nje od po­lo­vi­ne svih austra­lij­skih bi­ra­ča po­dr­ža­va pred­log da se u Ustav uklju­či sa­ve­to­dav­no te­lo sa­sta­vlje­no od Pr­vih na­ro­da Austra­li­je. Pre­ma is­tra­ži­va­nju „Njuz­po­la” ob­ja­vlje­nom u austra­lij­skim me­di­ji­ma pro­šle ne­de­lje, oko 46 od­sto an­ke­ti­ra­nih gla­sa­lo bi za osni­va­nje no­vog sa­ve­to­dav­nog te­la, na­zva­nog „Glas pri par­la­men­tu”, dok bi 43 od­sto gla­sa­lo pro­tiv, a 11 od­sto iz­ja­vi­lo je da ne zna­ju ili da su neo­d­luč­ni.

Ovo je pr­vo is­pi­ti­va­nje jav­nog mnje­nja o tač­nom pi­ta­nju ko­je će gla­sa­či­ma bi­ti po­sta­vlje­no na re­fe­ren­du­mu ko­ji bi tre­ba­lo da bu­de odr­žan iz­me­đu ok­to­bra i de­cem­bra. An­ke­ta je spro­ve­de­na sa­mo ne­ko­li­ko da­na na­kon što je pred­log za­ko­na o odr­ža­va­nju re­fe­ren­du­ma i iz­me­na­ma Usta­va, ko­ji omo­gu­ća­va da se us­po­sta­vi Glas autoh­to­nih na­ro­da pri par­la­men­tu, usvo­jen u Pred­stav­nič­kom do­mu austra­lij­skog par­la­men­ta. Sa­da pre­la­zi u Se­nat, gde će bi­ti usvo­jen to­kom jun­skog za­se­da­nja, na­kon če­ga bi tre­ba­lo da se od­re­di i ta­čan da­tum odr­ža­va­nja re­fe­ren­du­ma.

Pri­li­kom iz­gla­sa­va­nja pred­lo­ga, mi­ni­star­ka za autoh­to­ne na­ro­de Lin­da Bar­ni iz­ja­vi­la je da će „Glas pri par­la­men­tu” na­pra­vi­ti prak­tič­nu raz­li­ku u ži­vo­ti­ma sta­ro­se­de­la­ca i do­ve­sti do nji­ho­vog ko­nač­nog pri­zna­va­nja u austra­lij­skom usta­vu.

„Na ho­ri­zon­tu mo­že­mo da vi­di­mo naš cilj. Gla­sa­nje ’za’ na re­fe­ren­du­mu po­kre­nu­će Austra­li­ju na­pred za sve nje­ne sta­nov­ni­ke. Bi­će to no­vo po­gla­vlje na­še ze­mlje i ne mo­gu da opi­šem ko­li­ko će zna­čaj­nu i prak­tič­nu raz­li­ku ’Glas’ na­pra­vi­ti”, re­kla je mi­ni­star­ka.

Abo­ri­dži­ni i sta­nov­ni­ci ostr­va To­re­so­vog mo­re­u­za su autoh­to­ni na­ro­di Austra­li­je, ko­ji či­ne oko 3,2 od­sto od go­to­vo 26 mi­li­o­na sta­nov­ni­ka Austra­li­je. „Glas pri par­la­men­tu” do­neo bi ustav­no pri­zna­va­nje ovih drev­nih na­ro­da, ko­ji ži­ve na kon­ti­nen­tu 60.000 go­di­na, nji­ho­vog gla­sa i ulo­ge u austra­lij­skoj de­mo­kra­ti­ji.

U pret­hod­nom pe­ri­o­du po­ka­za­lo se, ta­ko­đe, da su re­ak­ci­je vla­de, opo­zi­ci­je i broj­nih mi­grant­skih za­jed­ni­ca i or­ga­ni­za­ci­ja kad je reč o re­fe­ren­du­mu raz­li­či­te. S jed­ne stra­ne, po­red vla­de pre­mi­je­ra En­to­ni­ja Al­ba­ne­zea, po­dr­ža­va­ju ga broj­ne za­jed­ni­ce i or­ga­ni­za­ci­je unu­tar Austra­li­je te su sto­ga iz­da­le re­zo­lu­ci­ju ko­jom po­zi­va­ju sve Austra­li­jan­ce na sa­rad­nju, ka­ko bi se osi­gu­rao uspeh re­fe­ren­du­ma.

S dru­ge stra­ne, li­der opo­zi­ci­je Pi­ter Da­ton se pro­ti­vi iz­me­ni Usta­va. On je pro­šle sed­mi­ce iz­ja­vio da gla­sa­nje„za” pred­sta­vlja ri­zik za ono što on na­zi­va po­nov­nom ra­snom po­de­lom ze­mlje. Ujed­no je op­tu­žio pre­mi­je­ra Al­ba­ne­zea za pro­ziv­ke zbog de­ba­te o re­fe­ren­du­mu, po­ru­čiv­ši da Austra­li­jan­ci ko­ji se pro­ti­ve gla­su pr­vih na­ro­da pri par­la­men­tu ni­su ra­si­sti.

Da­to­no­vo mi­šlje­nje de­le broj­ne mi­grant­ske gru­pe i kul­tur­ne gru­pe ko­je se ta­ko­đe pro­ti­ve ovim ustav­nim pro­me­na­ma. Dže­mal Da­ud je po­kre­nuo gru­pu „Mul­ti­kul­tu­ral­ni gla­so­vi pro­tiv gla­sa”. On po­dr­ža­va ustav­no pri­zna­nje autoh­to­nih na­ro­da, ali ka­že da bi „Glas” tre­ba­lo da bu­de za­ko­no­dav­no te­lo, a ne da bu­de sa­dr­ža­no u Usta­vu. On ve­ru­je da bi Glas” mo­gao da se me­ša u sva­ku od­lu­ku vla­de ako se une­se u Ustav, iako i pre­mi­jer i li­de­ri autoh­to­nih na­ro­da uve­ra­va­ju da se to ne­će de­si­ti. Isto ta­ko sma­tra da bi pro­me­na Usta­va mo­gla da otvo­ri mo­guć­nost za zlo­u­po­tre­bu od ne­ke od bu­du­ćih vla­da i da bi, uko­li­ko re­fe­ren­dum bu­de uspe­šan, i dru­ge ma­njin­ske gru­pe mo­gle da se po­zo­vu na to i za­tra­že for­mi­ra­nje svo­jih sa­ve­to­dav­nih te­la.

Ve­o­ma je in­te­re­sant­no da se port­pa­rol sa­ve­zne opo­zi­ci­je za pi­ta­nja sta­ro­se­de­lač­kog sta­nov­ni­štva Dža­sin­da Prajs, ko­ja je i sa­ma iz re­do­va Pr­vih na­ro­da Austra­li­je, pro­ti­viGla­su” s ob­ja­šnje­njem da se još ne zna do­volj­no o de­ta­lji­ma pred­lo­ga.

„Za­što bi austra­lij­ski na­rod ve­ro­vao u tro­jan­skog ko­nja? Za­što bi austra­lij­ski na­rod že­leo da pot­pi­še blan­ko ček? Mi se ne ba­vi­mo sa­mo ži­vo­ti­ma na­ših naj­mar­gi­na­li­zo­va­ni­jih, autoh­to­nih Austra­li­ja­na­ca, već se ba­vi­mo ži­vo­ti­ma svih Austra­li­ja­na­ca”, re­kla je Praj­so­va.

Ka­ko god, po­dr­ška kam­pa­nji je po­sled­njih ne­de­lja opa­la i taj trend se na­sta­vlja. Pre­ma naj­no­vi­jim po­da­ci­ma ko­je je po­čet­kom ove ne­de­lje ob­ja­vio „Ri­zolv stra­te­džik pol”, po­dr­ška gla­su je pr­vi put pa­la is­pod ve­ći­ne, sa 53 na 49 od­sto. Da bi re­fe­ren­dum us­peo po­treb­no je da se po­zi­tiv­no iz­ja­sni ve­ći­na gla­sa­ča u ve­ći­ni dr­ža­va i te­ri­to­ri­ja Austra­li­je.

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Hajduk Veljko
Ravnopravnosti, demokratija, sloboda. Kako to gordo zvuci.
Земунац
Јесу ли то те чувене ''западне вредности''? У САД староседеоци нису имали право на држављанство до 1920. године, а тада је то било само правно, а формално су га добили тек крајем 80-тих. Да не помињем геноцид извршен над њима као и онај над аустралијским абориџинима. У САД су индијанке присилно стерилисане. У Аустралији деца су одузимана и слана на ''преваспитавање'' да би заборавили на порекло и матерњи језик. Све у свему имају чиме да се ''диче''!
Zanovetalo
Pravo pitanje je hoce.li Aboridzini ikad pristati da priznaju otimacinu svog kontinenta i njihov genocid?

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.