Strah puni kućne apoteke
Mnoge zemlje u Evropi kubure sa nestašicama pojedinih lekova, a nedostatak medikamenta se posebno uočava u Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Španiji… Razlog su problemi s nabavkom sirovina, odnosno sastojaka za proizvodnju, od kojih oko 80 odsto stiže iz Kine i Indije. Uz to, poremećeni su lanci snabdevanja zbog rata u Ukrajini i prethodne pandemije kovida 19. Uzroci nestašica su i manjak energenata, odnosno njihovo poskupljenje, što sve utiče na proces proizvodnje medikamenta.
U Srbiji je tržište farmaceutskih proizvoda stabilno, uz povremene i kratkotrajne zastoje u dostupnosti pojedinih lekova. Prekidi u snabdevanju pojedinim terapijama nešto su što se dešava i na globalnom nivou, usled neplaniranih problema u postupku proizvodnje. Događa se i da se pojave neodgovarajući rezultati testova kontrole kvaliteta serije leka, iznenadno odlaganje isporuke aktivne supstance ili ambalaže… Nekada je problem zastoj u distribuciji ili čekanje da se završe procedure za stavljanje leka u promet, da se produži registracija i dobije dozvola da medikament može da se nađe na policama apoteka.
Mnoge svetske stručnjake brine kakva će situacija biti na jesen, a o tome je nedavno govorio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, rekavši da je zabrinut zbog nestašice lekova u Evropi.
Imamo li razloga za brigu?
Dr Dragana Vujičić, pomoćnica ministra zdravlja Sektora za lekove i medicinska sredstva, psihoaktivne kontrolisane supstance i prekusore, kaže za naš list da je tržište Srbije trenutno uglavnom dobro snabdeveno lekovima. Ministarstvo zdravlja kontinuirano prati stanje u snabdevanju tržišta lekovima i dobijene informacije razmenjuje sa ostalim relevantnim institucijama, kao što su Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) i Agencija za lekove i medicinska sredstva (ALIMS).
– U vezi sa informacijama o potencijalnim nestašicama lekova na globalnom nivou, Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa ALIMS i RFZO-om, razmatra sve mogućnosti koje mogu da doprinesu obezbeđivanju kontinuirane dostupnosti lekova. Pored toga, i komunikacija sa proizvođačima lekova i nosiocima dozvole za lek je redovna, a sve u cilju dobijanja pravovremenih informacija o dostupnosti neophodnih lekova – navodi dr Vujičić.
Prema rečima prof. dr Radana Stojanovića, kliničkog farmakologa sa Medicinskog fakulteta u Beogradu, do povremenih nestašica lekova dolazi i u mnogo bogatijim zemljama od naše. On smatra da ne treba praviti paniku zbog toga, niti ovaj problem treba politizovati, jer uvek postoje adekvatne zamene medikamenata.
– Treba se obratiti izabranom lekaru i napraviti dogovor u vezi sa zamenom terapije, dok željeni lek ne stigne u apoteke. Bitno je da ljudi iz straha ne počnu da gomilaju zalihe medikamenata jer su negde čuli kako neće biti lekova. Na taj način se dodatno utiče na stvaranje veštačkih nestašica. I ranije smo imali situacije da nekada nekog leka nema na tržištu, ali to ne traje dugo. Verovatno će do toga dolaziti i u budućnosti. Ali to su sve kratkotrajne pojave. Ne verujem da nas na jesen čeka neki katastrofičan scenario – smatra dr Stojanović.
U kompaniji „Hemofarm” kažu za „Politiku” da je domaća farmaceutska industrija pouzdan partner zdravstvenog sistema i da je njen osnovni zadatak da obezbedi efikasne i bezbedne proizvode najnovije generacije po pristupačnijim cenama. Zahvaljujući domaćim proizvođačima, građani Srbije se leče jednako kvalitetnim generičkim lekovima kao i oboleli u visokorazvijenim zemljama Evrope, ističu u „Hemofarmu”.
– „Hemofarm” svakako nastavlja sa redovnim snabdevanjem tržišta. Za sada nema naznaka da bismo mogli imati problema sa nabavkom potrebnih sirovina. Povremeni problemi u dobavljačkom lancu za sada nemaju direktnu vezu sa aktuelnom krizom u svetu, već su deo regularnog poslovanja. Pojedini medikamenti poput leka hemokvin i hemokvin plus, koji se više neće proizvoditi u „Hemofarmu”, planski su ugašeni zato što sada postoje lekovi novije generacije, a namenjeni su za istu terapijsku indikaciju. Pacijenti u Srbiji nemaju razloga za brigu – naglašavaju u ovoj kompaniji.
U farmaceutskoj kući „Galenika” napominju da se proizvodnja i distribucija lekova ove kompanije u Srbiji i na izvoznim tržištima nesmetano obavlja.
– Dajemo sve od sebe da prevaziđemo potencijalne izazove, a s obzirom na globalne okolnosti, napori koje ulažemo su intenzivirani. Činjenica je da u različitim regionima širom sveta postoje nestašice pojedinih lekova, što izaziva zabrinutost kod korisnika proizvoda, vlada i industrije. Trudimo se da unapred razmišljamo i budemo spremni da naši visokokvalitetni proizvodi redovno i u potrebnim količinama stižu u apoteke i zdravstvene ustanove, na dobrobit pacijenata – navode u „Galenici”.
S obzirom na to da su deo brazilske NC grupe, koja posluje globalno, kroz saradnju sa kolegama iz Brazila, Indije i Kine, u ovoj kući ističu da imaju napredne alate, informacije i mogućnosti koje im daju bolji uvid u globalna dešavanja, pospešuju saradnju sa partnerima i omogućavaju efikasnije planiranje, brzo reagovanje i donošenje odluka.
– Samim tim i rizike ublažavamo pažljivim planiranjem i blagovremenim povećanjem kvalitetnih sirovina, ali ulažemo i intenzivne napore da uključimo i alternativne izvore snabdevanja. Stoga, ni u narednom periodu ne očekujemo prekide u snabdevanju, proizvodnji i distribuciji lekova naše kompanije ni u Srbiji, niti na izvoznim tržištima gde poslujemo – rekli su u „Galenici” za naš list.
Kako naglašava Dragutin Rajevac iz Saveza privatnih apotekara Srbije, situacija sa problemima u vezi sa nabavkom lekova je u gotovo svim zemljama slična.
– Ni u Švajcarskoj nije sve idealno. Celo tržište lekova je pod pritiskom zbog rata u Ukrajini, došlo je do poskupljenja cena goriva i sirovina. Kina i Daleki istok su osnovni snabdevači za većinu farmaceutskih fabrika, i kod njih cene rastu, pa se sve to reflektuje i na dalje procese u proizvodnji i ceni lekova – kaže Rajevac.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


