Nedelja, 28.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Zadužbina Nemanjića okupila Tomiće

Iz korena ovog bratstva su „iznikli” Sošići, Rmandići, Stijepovići i Ćirovići
Zadužbina Nemanjića okupila Tomiće
Томићи са стаблом свог братства (Фото приватна архива)

Od našeg dopisnika
Podgorica – Kako je zadužbina Nemanjića manastir Morača, na pola puta između Podgorice i Kolašina, vekovima dočekivao, nedrio i ispraćao bastadure plemena Rovaca, Morače, Bratonožić, Kuča, Pipera i njihove stotine bratstava, tako je otvorio svoje dveri i blagoslovio desetine svih generacija bratstva Tomić.

Ne bi možda ova priča bila toliko značajna da, nekada brojno, bratstvo Tomića nije napustilo kućne pragove i iz svih krajeva sveta stiglo na bratstvenički dogovor da se ognjišta ponovo zažižu. Brojni porušeni grobovi i zidine svedoče da su tu nekada živeli, školovali se u manastirskoj školi u Kolašinu, a onda odlazili u svet. Istorija manastira Morača svedoči da je ovo drevno zdanje sagrađeno na imovini njihovog rodonačelnika popa Tomića, koji je, po predanju, zemlju i Crkvu Svetog Nikole u kojoj je služio, poklonio kralju (knezu) Stevanu Vukanovu Nemanjiću za gradnju manastira. Te knjige starostavne svedoče da su iz korena moračkih Tomića „iznikla” bratstva Sošići, Rmandići, Stijepovići i Ćirovići.

Tomići su priredili svečanu akademiju na kojoj su zapažena izlaganja imali doc. dr Slobodan Boban Tomić i doktorand Teološkog fakulteta u Solunu Andrija Sošić.

„Rodonačelnik bratstva je pop Sava Soa Tomić, koji je kao nagradu za ustupanje zemljišta i crkve kralju Nemanjiću od njega dobio veliki zemljišni posed (feud) u Gornjoj Morači i postao prva znamenita ličnost gornjomoračke istorije i tradicije s mnogo lokalnih priča i legendi o njemu koje su se sačuvale do danas. Vojvoda Radosav Tomić pominje se u turskom defteru iz 1477. godine kao vojvoda u Gornjoj Morači, koja je tada imala 59 kuća. Njegov bliži potomak je vojvoda Sošica, koji se iselio iz Morače sredinom 16. veka. Kaluđer iguman moračkog manastira Toma, u istorijskim izvorima obnovitelj manastira iz 1574. godine, pošto je 71 godinu bio bez krova, po predanju je pripadnik moračkih Tomića. Vojvoda Radule Tomić bio je gornjomorački vojvoda oko 1720–1737 godine. Morački vojvoda Radule u savezu s Rovčanima poharao je veći deo turskog grada Kolašina 1737. godine, tokom tadašnjeg ustanka protiv Turaka u kontekstu rata Austrije i Turske”, rekao je doktor Slobodan Tomić.

Naveo je da je znamenita ličnost Ilija Đedović-Tomić, narodni poslanik (deputat) koji je „predstavljao obe Morače u delegaciji prilikom sklapanja Bukureškog mira 1812. godine, radi priznavanja statusa slobodne Hercegovine od strane Rusije (uz pomoć Karađorđeve Srbije), koja u tom trenutku to nije mogla da izdejstvuje od Turske carevine. Dobio je i barjak od Karađorđa”.

Nije zaboravio da istakne da „danas od Tomića skoro da niko ne živi stalno u Morači, jer su se raselili po mnogim gradovima Crne Gore i Srbije, a ima ih u zapadnoj Evropi i Americi”.

Sudija Sava N. Tomić, predsednik Gornjomoračke opštine u četiri mandata, nosilac je tadašnjih najviših odlikovanja – Zlatne Obilića medalje, Ordena Svetog Save i desetak ostalih ratnih i mirnodopskih odlikovanja. Besedeći, Andrija Sošić je rekao: „Sećanje na svoje korene, čuvanje tradicije i duboko istorijsko pamćenje osobine su koje krase blagočestivi narod cele Crne Gore, pa se tako i naše bratstvo, uprkos čestim i velikim nevoljama s kojima se kroz istoriju suočavalo, neprestano trudilo da sačuva pamćenje o svom poreklu i korenima”.

U delu Kulturno-umetničkog programa učestvovali su guslari Boško Vujačić, Slobodan Boban Tomić, Mido Todorović, dok su bogat muzički program realizovali solisti Žile Živković i Ranko Delić. Brastvenička slova izgovorili su i mr Zdravko Tomić, Miomir Mišo Tomić, otac Petar (izaslanik igumana Rafaila), Vlatko Stijepović, Mirko Rmandić, Savo Ćirović, Zoran Tomić i domaćin skupa Sreten Tomić.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.