Subota, 11.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Italija i dalje najveći kupac srpske pšenice

U julu zabeležen za 20 odsto veći izvoz brašna iz domaćih pogona
Italija i dalje najveći kupac srpske pšenice
(Фото А. Васиљевић)

Prošlog meseca do rumunske luke Konstanca isporučeno je oko 19.000 tona žita, dok je čak 31.000 tona izvezena u Italiju koja i dalje održava poziciju najvećeg uvoznika pšenice iz Srbije, pokazuju podaci udruženja „Žitounija”.

– Ostale količine izvezene su u Albaniju, Makedoniju i BiH. I 2022, od jula pa do juna ove godine, Italija je bila glavni kupac. To se nastavilo, i nadam se da će tako ostati. Pre dve godine došlo je do manjeg pada plasmana, ali 2022. na to tržište izvezli smo 200.000 tona žita – kazao je Zdravko Šajatović direktor ovog udruženja.

Prvi mesec tekuće ekonomske godine donosi bolje rezultate i za mlinare koji su izvezli gotovo 16.000 tona brašna što je za oko 20 procenata više u odnosu na prošlogodišnji mesečni prosek. Prema rečima našeg sagovornika, moguć razlog rasta izvoza je to što su neke države imale manje prinose, ali i nešto niže cene na tržištu. Prosečna izvozna cena brašna bila je u julu nešto više od 280 evra po toni.

– To je bilo dosta jeftino, ali i pšenica je bila jeftina. Mislim da će cene polako ići nagore i pšenice i brašna. Geopolitički faktori znatno utiče na cenu žita, što nama kao zemlji izvoznici odgovara – naveo je Šajatović.

Kako je izvestio Rojters, globalne cene žitarica povećane su nakon što je Rusija nedavno napala ukrajinsku luku na Dunavu. U napadu su uništene zgrade u luci Izmail, što je zaustavilo brodove koji su se spremali da stignu kako bi ukrcali ukrajinsko žito uprkos blokadi koju je Rusija uvela sredinom jula.

Posle napada porasle su cene pšenice, odreagovala je berza u Čikagu za gotovo pet odsto usled zabrinutosti zbog smanjenja globalnih zaliha zbog izbacivanja sa tržišta Ukrajine, jednog od najvećih svetskih izvoznika.

Kako navodi „Agroklub”, proizvođači u Ukrajini već osećaju uticaj, jer ne mogu da isporuče svoje proizvode. Pre nego što se Rusija povukla iz crnomorskog sporazuma ukrajinske rečne luke na Dunavu činile su tek oko četvrtinu izvoza žitarica. Sada je Konstanca glavna ruta, a cilj Kijeva je da međunarodni brodovi stižu pravo tamo i direktno utovaruju robu.

 

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Фикус је паметнији
А у Лидлу се продаје само италијанско брашно... Промет на стотине тона. Луд збуњеног. Ми терамо жито низводно Дунавом у Констанцу, а из Констанце узводно Дунавом за ЕУ се тера украјинско жито. Добро је да ми читаоци не свићнемо од ове логике.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.