Utorak, 09.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srpska traga za 1.646 nestalih

Proces traženja nestalih lica srpske nacionalnosti godinama manjkav, spor i sraman, navela Željka Cvijanović
Srpska traga za 1.646 nestalih
Положени венци поводом обележавања Дана несталих (Фото Председништво БиХ)

Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Srpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da 28 godina nakon okončanja rata Republika Srpska i dalje traga za 1.646 nestalih osoba, vojnika i civila, među kojima je više od 300 žena i dece.

„Oni nisu broj, niti statistika, već nečija deca, braće i sestre, očevi i majke, čije porodice zaslužuju da budu pronađeni”, rekla je Cvijanovićeva u obraćanju kod manastira Svetog Nikole na Ozrenu, povodom obeležavanja Dana nestalih i poginulih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske.

Cvijanovićeva je naglasila da je proces traženja nestalih lica srpske nacionalnosti već godinama toliko manjkav, spor i sraman da apsolutno razume i bes i ogorčenje njihovih porodica.

„Ništa manje sraman nije ni ignorantski odnos Instituta za nestala lica BiH prema porodicama nestalih Srba. Njihova je profesionalna i ljudska obaveza da jednako tretiraju sve, a ne da bilo koga favorizuju ili ignorišu na osnovu nacionalne pripadnosti. Isti je slučaj i u mnogim drugim institucijama na zajedničkom nivou i protiv toga se na svakom mestu borimo”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je nastojanje bošnjačkih predstavnika da privatizuju institucije BiH ključni razlog njenog neuspeha.

„Prethodnih godina vodila sam brojne razgovore sa predstavnicima porodica poginulih i nestalih lica. Dugogodišnja borba koju vode, tražeći pravdu i svoje najmilije, nije samo njihova već borba svih nas. To je borba za dostojanstvo i ravnopravnost koju su srpskom narodu i Republici Srpskoj garantovali Ustav i Dejtonski mirovni sporazum”, navela je ona.

Ona je navela da su se okupili na Ozrenu da bi se saborno i molitveno prisetili svih poginulih i nestalih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, onih kojima Republika Srpska i srpski narod duguju večnu zahvalnost za slobodu koju su izvojevali zajedno sa svojim saborcima.

„Zbog njih, kao i zbog nas samih, dužni smo da tu slobodu u miru branimo i ostavimo budućim generacijama. Sloboda o kojoj govorim zove se Republika Srpska. I nismo danas slučajno baš na Ozrenu. Ova planina simbol je stradanja srpskog naroda u proteklom ratu. Tom stradanju i egzodusu Srba sa ovih prostora doprinela je NATO agresija na Republiku Srpsku, koja je otpočela baš na današnji dan, pre 28 godina”, podsetila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je Ozren mesto bola, patnje i zverskih zločina počinjenih od pripadnika odreda „El-mudžahid”.

„Ti monstrumi koji su živeli hiljadama kilometara daleko od BiH – danas se u Sarajevu poštuju kao heroji i branioci. A njihove žrtve, ozrenski Srbi koji su ovde živeli vekovima, bez imalo stida i srama nazivaju agresorima i zločincima. Reč je o potpunom odsustvu svake logike, morala, a i zdravog razuma”, konstatovala je Cvijanovićeva, prenosi Radio-televizija RS.

Služenjem parastosa poginulim i ubijenim borcima i civilima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu kod manastira Svetog Nikole na Ozrenu obeležen je Dan nestalih i poginulih. Nakon parastosa položen su venci i cveća na spomen-krst. Venac je položen i kod Spomen-kipa najmlađeg borca Vojske Republike Srpske Spomenka Gostića. Republika Srpska, prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica, traga za još 1.646 nestalih lica, od kojih je 1.011 civila, među kojima 312 žena i dece. Traga se za još 623 nestala pripadnika Vojske Republike Srpske i 12 pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova. Tokom rata ubijeno je 26.048 boraca i 8.994 civila.

Predsednik Srpske Milorad Dodik istakao je da je rasvetljavanje sudbine nestalih u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu nacionalni interes Srpske, te da se radi budućnosti srpskog naroda ne sme dozvoliti da zaborav ubije istinu o njegovom stradanju. Dodik je rekao da se svi oni vode kao nestali, „iako je činjenica da nisu nestali, već su ubijeni u proteklom ratu samo zato što su Srbi”.

„Ako su nedužno dete, žena, starica... ubijeni na kućnom pragu, u njivi, zbegu i to samo zato što su Srbi, onda ne mogu biti nestali. Odgovor na pitanje gde su tela srpskih žrtava za kojima tragamo znaju oni koji su ih ubili, koji su ih bacali u masovne grobnice, koji su palili i kasapili njihova tela do neprepoznatljivosti da bi prikrili tragove zločina nad srpskim narodom”, naglasio je Dodik i naveo da se često znaju i imena nekažnjenih ubica, kao i mesto i način egzekucije, ali ono što ostaje nepoznanica jeste mesto gde su skriveni zemni ostaci srpskih žrtava.

U traganju za posmrtnim ostacima srpskih civila i vojnika Republika Srpska, kaže Dodik, ne može računati na institucije BiH i „sramni Institut za nestala lica BiH, kao ni na još sramnije pravosuđe BiH, jer sudbina srpskog naroda njih niti boli, niti zanima”.

„Oni iz godine u godinu nastavljaju sa ignorisanjem, ponižavanjem i diskriminacijom srpskih žrtava, a sve sa ciljem prekrajanja istorije, predstavljanja Srba agresorima i skrivanja istine o broju naših žrtava. U prilog tome govori i podatak da je Institut za nestale BiH u toku cele jedne godine pronašao i identifikovao posmrtne ostatke samo jedne srpske žrtve”, istakao je predsednik Srpske za banjalučke medije.

„Iza svakog nestalog lica ostali su njegovi najbliži koji svakog dana ustaju i ležu samo sa jednim pitanjem – gde je?! Za njih vreme ne leči rane, već samo produžava agoniju. Mnogi od njih, nažalost, nisu dočekali dan da preuzmu posmrtne ostatke svojih najmilijih i dostojno ih sahrane, da znaju za njihov grob. Sve dok ne budu pronađeni posmrtni ostaci sve i jedne srpske žrtve nema mira ni spokoja ni za njihove porodice, ali ni za nas u Republici Srpskoj”, izjavio je Dodik.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.