Hidžab i verski simboli na udaru Evropskog suda
Najnovija presuda najvišeg suda evropskog suda u Luksemburgu trasirala je put da članice EU mogu da donesu lokalne propise koji će državnim činovnicima zabranjivati da na radnom mestu nose simbole kojima iskazuju svoja verska uverenja. Na udaru sudske odluke našao se prvenstveno hidžab, veo kojim žene islamske veroispovesti pokrivaju glavu, ali presuda se posredno odnosi i na verske simbole drugih religija. To znači da zaposleni u javnim službama najverovatnije neće moći na vidljiv način, na primer u obliku priveska ili minđuše, da nose krst ili Davidovu zvezdu.
Odluka Evropskog suda pravde (ECJ) usledila je nakon tužbe jedne Belgijanke iz Ansa, zaposlene u lokalnoj upravi, koja je smatrala da je žrtva diskriminacije svojih šefova. Ona se žalila lokalnom sudu tvrdeći da joj je uskraćena sloboda veroispovesti, jer su joj zabranili da nosi tradicionalnu islamsku maramu na radnom mestu u opštini gde radi.
Nakon odluke o zabrani nošenja hidžaba, opština Ans je izmenila uslove zapošljavanja kako bi zabranila svim zaposlenima u javnoj upravi da nose očigledne oznake koji se odnose na ideološku ili religioznu pripadnost.
U odluci, koju je početkom nedelje objavio sud EU, navodi se da su takve zabrane dozvoljene kako bi se nametnulo „potpuno neutralno administrativno okruženje”.
„Ovakvo pravilo nije diskriminatorno ako se primenjuje na opšti i neselektivni način na sve zaposlene u administrativnim službama i ograničeno je na ono što je striktno neophodno”, saopštio je Sud pravde Evropske unije (CJEU).
Po tužbi Belgijanke islamske veroispovesti, sud u Liježu je zatražio mišljenje Evropskog suda da li je ovo strogo pravilo neutralnosti koje je nametnula opština dovelo do diskriminacije u suprotnosti s pravom EU. Evropski sud u Luksemburgu zauzeo je mišljenje da se ovo pravilo može smatrati objektivno opravdanim legitimnim ciljem, ali je dodao da bi „bila opravdana i suprotna politika, koja dozvoljava nošenje verskih simbola”.
Kako prenosi Bi-Bi-Si, CJEU ocenjuje da svaka država članica i bilo koje njeno državno telo u okviru svojih nadležnosti, ima diskreciono pravo na kreiranje neutralnosti javne službe koju namerava da promoviše na radnom mestu u zavisnosti od sopstvenog konteksta.
Sibil Žijo, advokat oštećene Belgijanke, ukazala je na dvosmislenost presude Evropskog suda. „Zakon Evropske unije se ne opredeljuje za jedno rešenje umesto drugog. Tako nešto sam i očekivala”, izjavila je za „Gardijan”.
Ovakvo tumačenje suda izazvalo je zabrinutost u nekim islamskim krugovima. Panevropska mreža „Femiso”, koja predstavlja više od 30 muslimanskih omladinskih i studentskih organizacija, opisala je presudu kao potencijalno kršenje slobode veroispovesti i izražavanja.
„Uprkos tome što su neutralno prikrivene, zabrane verskih simbola uvek su usmerene na maramu”, saopštila je organizacija, citirajući dokument Fondacije za otvoreno društvo iz 2022, u kojem se tvrdi da se ove zabrane zasnivaju na islamofobičnim diskursima koji prikazuju islamsko odevanje kao nespojivo s neutralnošću.
Ovakva odluka suda iz Strazbura na tragu je nekoliko presuda koje je već izrekla ova najviša evropska sudska instanca. Isti sud je 2021. presudio da poslodavci u privatnom sektoru mogu da ograniče izražavanje verskih, političkih ili filozofskih uverenja kad postoji „istinska potreba” da se predstavi neutralna slika prema kupcima ili da se spreče potencijali društveni sporovi.
Godinu dana kasnije stiglo je pojašnjenje da takve zabrane ne predstavljaju „direktnu diskriminaciju” sve dok se podjednako primenjuju na sve zaposlene. Među onima koji su kritikovali odluku iz 2021. bio je i „Hjuman rajts voč” (HRV).
„Muslimanske žene ne bi trebalo da biraju između svoje vere i posla”, rekla je Hilari Margolis iz ove organizacije za zaštitu ljudskih prava.
Francuska ima strogu zabranu verskih obeležja u državnim školama i vladinim zgradama, uz obrazloženje da krše sekularne zakone. Hidžab i drugi „upadljivi” verski simboli zabranjeni su u državnim školama 2004. godine.
U avgustu je francuski ministar obrazovanja Gabrijel Atal rekao da će učenicama državnih škola biti zabranjeno da nose muslimanske abaje, široke haljine koje pokrivaju celo telo osim glave, stopala i ruku.
Povodom pravnog spora između jedne muslimanke i belgijske kompanije povodom marame koju je nosila, sud u Strazburu je u oktobru prošle godine već presudio da interni zakoni poslodavca koji zabranjuju nošenje svih verskih, filozofskih ili duhovnih simbola na poslu ne predstavljaju direktnu diskriminaciju.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


