Nedelja, 21.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
INTERVJU: TOMA FILA, prvi na listi „Ivica Dačić – Premijer Srbije, Toma Fila – Gradonačelnik Beograda”

Metro u Beogradu napokon postaje java

Obilaznica oko Beograda rasteretila je tranzit kroz centar, smanjila buku, broj nezgoda i emisiju štetnih gasova. – Državni vrtići su danas potpuno besplatni za svu decu
Metro u Beogradu napokon postaje java
(Фото: СПС)

Problemi u javnom saobraćaju i gužve u gradu jedan su od većih problema, ali budimo realni, to je problem s kojim se danas suočava svaka svetska i evropska metropola. Nemam nameru da tražim opravdanja, mi, socijalisti, nikada nismo od problema bežali, već smo se trudili da probleme rešavamo. Ovog leta smo pustili u saobraćaj Obilaznicu oko Beograda, koja je od višestrukog značaja za sve, kako za nas koji živimo u ovom gradu, tako i za one koji prolaze kroz Beograd, kaže u intervjuu za „Politiku” Toma Fila, prvi na listi „Ivica Dačić – Premijer Srbije, Toma Fila – Gradonačelnik Beograda”.

Kako biste rešili problem saobraćajnih gužvi u Beogradu? Šta je glavni uzrok gužvi? Probleme u javnom saobraćaju građani su apostrofirali kao najvažnije?

Beogradska obilaznica je smanjila broj vozila na „Gazeli”, kojom dnevno prođe 150.000 vozila, rasteretila je tranzit kroz centar grada, smanjila buku i broj saobraćajnih nezgoda, ali i isto tako doprinela smanjenju emisija štetnih gasova. Obilaznica oko Beograda je povezana i sa drugim veoma značajnim saobraćajnicama, kao što je auto-put Obrenovac–Surčin ili auto-put Surčin – Novi Beograd, koje smo u proteklom periodu izgradili zajedno s našim koalicionim partnerima iz SNS-a. Smatramo da ćemo nastavkom izgradnje novih puteva značajno rasteretiti saobraćaj u centru grada, ali da ćemo najpre brže i bolje povezati ljude. Važno je reći da još jedan višedecenijski san Beograđana polako postaje java. Na  Makiškom polju započeli smo izgradnju depoa budućeg beogradskog metroa. Ove dve velike investicije su deo značajnih ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu, u nove bulevare i trgove, u nove mostove i tunele,  deo su velikog programa ulaganja u saobraćajne veze, kao izraz naše rešenosti da odgovorimo izazovu saobraćajnih gužvi u Beogradu.

Problem aero-zagađenja u Beogradu i zaštita životne sredine takođe su veoma važna pitanja za sugrađane, kako ih rešiti?

Zagađenje vazduha je dobrim delom i danak ubrzane urbanizacije i dinamičnog razvoja, kakav „plaćaju” sve velike prestonice i gradovi. Iz tog razloga politika zaštite životne sredine treba da pruži odgovore i rešenja za održivi razvoj Beograda u budućnosti. Među osnovnim aktivnostima na tom polju nalazi se nastavak obnavljanja zelenog fonda, što znači neprestano pošumljavanje Beograda. Želim da istaknem da se u poslednjoj deceniji pošumljavanje odvijalo na preko 1.000 hektara šumskog zemljišta s preko dva i po miliona i više od tri hiljade drvorednih sadnica. Naravno da to nije dovoljno, treba da nastavljamo s podizanjem procenta pošumljenosti grada Beograda. U skladu sa savremenim trendovima u svetu, kako sam već rekao, nabavili smo 100 novih autobusa s pogonom na komprimovani gas, koji su pušteni u saobraćaj u novembru prošle godine. Dakle ekološka održivost javnog gradskog prevoza predstavlja veoma važnu tačku u rešavanju aero-zagađenja. Uradili smo mnogo na gašenju kotlarnica na gas i mazut u javnim ustanovama i zamenili ih daljinskim grejanjem. Ali to je samo početak, jer je pred nama ogroman zadatak da obezbedimo i ubedimo građane sa individualnim ložištima da pređu na ekološki prihvatljiva goriva.

Da li je moguće rešiti problem parkiranja u Beogradu?

Problem parkiranja je još jedna posledica sve većeg standarda građana koji kupuju sve više automobila. Danas nije neobično da porodica ima dva ili tri automobila. Takođe, Beograd je kao velika raskrsnica puteva ka jugu i istoku Evrope neminovno zagušen tranzitnim saobraćajem, gde vozači neretko biraju naš grad kao stajalište za odmor. Sve to izaziva manjak prostora za parking. Rešenje ovog problema zahteva mere. Neke od tih mera već preduzimamo i ispred sportske hale „Pinki” u Zemunu, gde se gradi istoimena podzemna garaža koja će biti izgrađena na površini od 5.407 kvadrata, s jednom podzemnom etažom sa 150 parking-mesta. Na drugoj strani grada, tačnije u Skerlićevoj ulici na Vračaru, planirana je izgradnja još jedne podzemne garaže koja će u ovom prometnom delu grada obezbediti nova parking-mesta. Problem parkiranja u Beogradu možemo da rešimo i time što ćemo podsticati građane da se više oslanjaju na železnički sistem gradskog prevoza. Ljudi će od toga imati brojne prednosti, neće morati da razmišljaju o tome gde će parkirati svoje automobile, s manjom potrošnjom goriva ostvariće veće finansijske uštede, ali će isto tako imati i zdraviju životnu sredinu.

Broj mesta u vrtićima je povećan i to je dobro, ali opet nisu sva deca u mogućnosti da se upišu, zar ne?

Vrtići moraju da budu dostupni svakom detetu na teritoriji grada Beograda i u vezi s tim naprosto nema dileme. Mi smo zajedno s našim koalicionim partnerima iz SNS-a aktivno radili na tom pitanju i, bez obzira na sve, ne možete reći da vrtići danas nisu dostupniji u odnosu na neka pređašnja vremena. Uzmite samo za primer to da smo do sada otvorili i potpuno opremili preko 20 novih vrtića. Drugo, danas imamo 80.000 upisane dece, što je preko 34.000 mališana više u odnosu na, na primer, 2012. godinu. Mi se trudimo da budemo podrška našoj deci u njihovom odrastanju, zato smo, zarad bolje brige o njima, zaposlili i nekoliko stotina novih vaspitačica i medicinskih sestara. A što je najvažnije, državni vrtići su danas potpuno besplatni za svu decu i zaista nema potrebe da govorim koliko smo time rasteretili budžet njihovih roditelja. Potpuno je besplatna i nastava engleskog jezika za svu decu predškolskog uzrasta, koja je od ovog meseca krenula i u državnim i u privatnim vrtićima.

Kakva je saradnja s privatnim obdaništima?

Uvek smo bili otvoreni za pomoć i saradnju s vlasnicima privatnih vrtića. Grad Beograd je do ove godine plaćao 80 odsto ekonomske cene za boravak dece u vrtićima, a od ove godine plaćamo 100 odsto ekonomske cene. Kada je reč o samoj ekonomskoj ceni, podsetiću vas da je ona sada povećana sa 28.000 na 33.000 dinara. Grad je prihvatio da se sredstva ubuduće uplaćuju na račun privatnih vrtića i izneo predlog da im od prvog do petog u mesecu uplaćuje 33.000 dinara za svako upisano dete. Naravno, ukoliko vrtić iz nekih razloga to bude hteo, može da izabere opciju da sredstva budu uplaćivana na račun roditelja.

Komentari5
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Мали Ђокица
Прво, у Београду је загађеност највећа у свету највише због застоја саобраћаја. Тек после долазе огњишта и то само зими. Друго, саобраћај у Београду се годинама опструише да не кажем саботира због метроа. Првенствено намерним сужењем десетина па можда и стотина улица и не ширењем тамо где има места. То се посебно односи на излаз из Београда (па и улаз у Београд). и најбоље види у посебним ситуацијама (бомбардовање Београда). Зашто су сужене булевар К.Александра, Вишњичка, Устаничка Мис Ирбијеве?
Dejana
Pasarele, oko Slavije, na N.bgd, na autokomandi i svuda gde su kruzni tokovi, oko jezera A.C., u Pozeskoj i td, tj kako bi saobracaj funkcionisao bez zastoja, kako pesaci nebi udisali najgore gasove od stajanja i kretanja . Jedinu vajdu od ove sad situacije imaju trgovci gorivom i delovima za automobile.
Раде М.
А како ћете решити друштвени и економски положај сиротиње у друштву?
ЗР
Е, то је права сиротиња, коју наводите.
Sinisa
Tako što metroom mogu da putuju jeftino, umesto da koriste automobile, placaju skup benzin i ne truju okolinu.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.