„Glinara” uskoro zaštićeno stanište

U poslednjih trideset godina u prestonici je proglašeno 45 spomenika prirode, tri predela izuzetnih odlika i tri staništa. Uskoro bi ovu „titulu” trebalo da ponese i „Glinara”, zelena oaza Višnjice, pešačka zona i mesto sa koga puca prelep pogled na Dunav i grad.

Kako je saopštio Sekretarijat za zaštitu životne sredine, grad je krenuo u proceduru proglašenja zaštićenog staništa „Glinara”, koje predstavlja područje očuvanih prirodnih vrednosti – flore, faune, tipova staništa, vizure predela i reljefa šireg područja grada.

– Ovo područje nalazi se na Paliluli, u severoistočnom delu grada, na oko sedam kilometara od centra. Značajno je za očuvanje određenih organskih vrsta i njihovih staništa, od kojih se izdvajaju tri strogo zaštićene vrste ptica: pčelarica (Merops apiaster), bregunica (Riparia riparia) i crna čiopa (Apus apus), koje se gnezde u lesnim odsecima u severnom delu zaštićenog područja – navodi sekretarijat, a prenosi Beoinfo. Zaštitom staništa omogućava se očuvanje biljnih i životinjskih vrsta, zelene infrastrukture grada Beograda i sveukupnog biodiverziteta. 
Kako kažu u sekretarijatu, potreba za očuvanjem novih staništa i područja, odnosno za povećanjem površina pod zaštitom jedan je od glavnih prioriteta grada.

– Radi dostizanja plana da tri procenta od ukupne površine prestonice bude pod zaštitom urađena je valorizacija područja Stepin lug, Šuplja stena, Gročanska ada i Bela reka – Ripanj. U narednim periodu planira se nastavak aktivnosti na planskom uređenju, očuvanju i zaštiti područja grada Beograda, a sve s ciljem unapređenja životne sredine i poboljšanja kvaliteta života u gradu –ističu u sekretarijatu.

Prema nekim podacima, na prostru „Glinare” obitava oko 47 vrsta ptica. A među njima je i pčelarica. Ona se od drugih ptica izdvaja po perju vedrih boja. Naše krajeve odabrala je da u njima odgaja mlade, dok zimu provodi u Africi. Gnezdi se u tunelima peskovitih i strmih obala zbog čega joj „Glinara” potpuno odgovara. Sa njom u skladu živi i bregunica, ptica pevačica iz porodice lasta. I njoj je ovaj vidikovac u Višnjici odlično mesto za gnežđenje, a ona je poznata po tome što su joj omiljena hrana komarci. Jedna kolonija bregunica, kažu stručnjaci, dnevno pojede oko 10.000 komaraca. U ovu zaštićenu grupu spada i čiopa, koja u naše krajeve iz seoba dolazi oko 1. maja. Poznata je po tome što veliki deo svog života provodi u letu. U letu čak i spava. Jedna od osobina ove ptice je vernost pa mužjak i ženka ostaju zajedno sve dok ih smrt ne rastavi.